„Opći porast populizma, jačanje radikalne desnice, sveprisutni historijski revizionizam te pojava tzv. neliberalnih demokracija, koja otvoreno krše demokratske standarde i dokidaju dostignute standarde ljudskih prava predstavljaju njegova temeljna obilježja“, sve navedeno dovelo je do toga da od sljedećeg mjeseca s radom započinje Studij demokracije i ljudskih prava u sklopu kojeg će predavanja održati cijeli niz istaknutih javnih ličnosti. Studij će biti smješten u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABH) u zagrebačkoj Ulici Pavla Hatza, a prvo predavanje na rasporedu je već 10. studenog. Održat će ga voditelj programa, povjesničar Dragan Markovina, na temu „Uspon i karakter fašizma u Europi i u Hrvatskoj“.
Markovina će za Lupigu reći kako se ideja o osnivanju Studija demokracije i ljudskih prava nametnula sama po sebi zahvaljujući generalnoj društvenoj situaciji.
„Ta društvena situacija, vidljiva je ponajviše u općem porastu nacionalizma i historijskog revizionizma, kao i zahtjeva da se antifašizam ukloni iz Ustava Republike Hrvatske, a također i u stalnom organiziranom napadu na čitav niz ljudskih prava. Ostalo je samo testirati ideju o pokretanju jednog ovakvog studija među potencijalnim predavačima i u razgovoru s vodstvom SABH-a. Kada je logično naišla na apsolutno pozitivan odaziv na obje strane, krenuli smo u njezinu realizaciju“, objašnjava Markovina.
Dragan Markovina u društvu Hrvoja Klasića (FOTO: Hina/lsd)
U najavi programa istaknuto je kako su današnja Europa i Hrvatska utemeljene na vrijednostima antifašizma i pobjedi antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu, ali se unatoč tome događa potpuna razgradnja tih vrijednosti te da to nije slučaj samo s Hrvatskom, nego se isti ili sličan proces odvija na gotovo cijelom europskom prostoru.
„O razlozima zašto je tome tako, mogli bismo ispisati čitave studije, no da takva vrsta povijesnog revizionizma kao činjenica i fenomen postoji, jasno je manje-više svim građanima. S obzirom da spomenuti povijesni revizionizam svoje motive pronalazi u aktualnoj društvenoj i političkoj situaciji, nastojeći razgradnjom antifašističkog narativa, ovladati sadašnjošću i budućnošću društva, a tek potom i prošlošću, jasno je kako je riječ o fenomenu kojem se treba suprotstaviti na svim razinama. Tim više što je sustavnim iznošenjem frizirane ili otvoreno lažne slike prošlosti i falsificiranjem karaktera ustaške države, ali i antifašističke borbe, taj diskurs do te mjere prodro u javnost, zadobivši potporu čak i nekih najviših dužnosnika vlasti, da ga je moguće zaustaviti isključivo sistematičnim i kvalitetnim obrazovnim radom“, riječi su s kojima se najavljuje pokretanje studija.
Pokretači vjeruju kako bi studij s jedne strane omogućio upravo takvu vrstu sustavnog obrazovanja, dok bi s druge strane okupio najkvalitetnije znanstvenike, novinare, pisce i intelektualce, poznate po jasnom zastupanju antifašističkih stavova u javnosti i borbi za ljudska prava, te omogućio vođenje suvislog dijaloga među njima, kao i između njih i polaznika.
Već prvi dan nakon što je javnost doznala za njegovo pokretanje na Studij se prijavilo desetero zainteresiranih. Markovinu pitamo tko im je zapravo ciljana grupa.
„Osnovna zamisao bila je da uključimo 20 do 30 polaznika, dijelom iz organizacija mladih antifašista, i postojećih organizacija koje se bore za ljudska prava, ali i studente društveno-humanističkih fakulteta. To se, prema dosadašnjim prijavama, pokazalo kao dobra procjena“, kaže Markovina.
Prema planu i programu u Studiju demokracije i ljudskih prava, osim Markovine, trebali bi sudjelovati i Zoran Pusić, predavati predsjednik Antifašističke lige Hrvatske te dugogodišnji aktivist za ljudska prava, Dražen Lalić, sociolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Vjeran Pavlaković, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Rijeci, Tvrtko Jakovina, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvoje Klasić, također povjesničar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Snježana Koren, profesorica s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Vuk Perišić, publicist i analitičar, novinarka Ivana Dragičević, Ivo Goldstein, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Aleksandra Zhelez iz ruskog veleposlanstva, a tu su i dva bivša hrvatska predsjednika, Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Predavanja će se održavati subotama u studenom i prosincu, a nakon toga i u ožujku i travnju.
Stjepan Mesić predavat će na temu stvaranja hrvatske samostalnosti (FOTO: Lupiga.Com)
„Pri odabiru predavača i predavačica vodili smo se s dva kriterija - njihovim edukativnim kompetencijama i minulim radom. Stoga je izbor logično pao na osam sveučilišnih profesora, među njima i bivšeg predsjednika, sjajnu novinarku s preciznim uvidom u aktualna zbivanja u Europi i svijetu, višedesetljetnog borca za ljudska prava te urednika, kolumnista i prevoditelja koji je preveo i uredio neka od kapitalnih izdanja o usponu nacizma i u svojoj knjizi detaljno dekonstruirao fenomene fašizma“, kaže nam Markovina o kriterijima kojima su se vodili. Iako je isprva planirano da medijsku sliku secira novinar Novog lista, Boris Pavelić, on je zbog velikog broja obaveza zamolio da ga se zamjeni.
Za sad su osmišljena dva modula – „Historijski antifašizam i temelji hrvatske države, stvaranje neovisne Hrvatske“ te „Antifašizam danas i borba za demokraciju i ljudska prava“. Prvi modul bavit će se povijesnim pojavama totalitarnih nacističkih i fašističkih režima, kako u Europi tako i na prostoru Kraljevine Jugoslavije.
„Ovaj uvid omogućit će razumijevanje načina na koji je ideološki aparat funkcionirao u tim režimima i na koji se odnosio prema svim vrstama manjina, ali i prema lijevom pokretu. Slijedom toga u modulu će biti obrađene i strategije borbe protiv fašizma, ali i odnos političkih pokreta prema njemu. Poseban naglasak stavit će se na pitanje španjolskog građanskog rata i pojavu antifašističke internacionale. U konačnici, program će se baviti antifašističkim pokretom u Hrvatskoj i Jugoslaviji, koji je uspio u gotovo nemogućim uvjetima poraziti fašizam te iznova izgraditi povjerenje među jugoslavenskim narodima, otvarajući ujedno i pitanja aktivne uloge žena u društvu, čija istinska emancipacija počinje upravo za vrijeme antifašističke borbe“, stoji u kratkom sadržaju modula koji će predstaviti i modernu hrvatsku povijest.
Raspored i teme predavanja (IZVOR: SABH)
Markovinu pitamo i kako se to boriti protiv sve prisutnijeg revizionizma, s obzirom da smo došli do trenutka kada se i mali, ali vrlo glasni dio struke priključio tom procesu, dok se većinu struke u javnosti uopće ne sluša.
„Mislim da taj otpor revizionizmu mora uključivati sve vrste aktivnosti, ali da je edukativni moment najbitniji. Živimo u društvu potpuno poremećenih vrijednosti, koje već skoro tri desetljeća što javno, što polujavno sa simpatijama gleda na historijski revizionizam, a takvi stavovi su odavno ušli i u mainstream. Ne, samo u masovne medije, nego i na institute i sveučilišta, što je dovelo do toga da više uopće nema uspostavljenih kriterija, nego se svačiji stav jednako vrednuje, pa je na javnosti da sama procijeni tko je u pravu“, odgovara Markovina, napominjući kako smatra da je ovaj studij trebalo još davno pokrenuti.
No, iako Markovina u razgovoru izražava apsolutno uvjerenje kako će s vremenom ova ideja donijeti vrlo vidljive rezultate, dio ljevice dočekao je na nož vijest o pokretanju studija. Neki, primjerice, zamjeraju uključenost Ive Josipovića, poučeni iskustvom njegovog predsjedničkog mandata, ili Stjepana Mesića, kao osobu koja je radikalno mijenjala svoje stavove kroz povijest, dok drugi ističu uzaludnost cijele priče vjerujući da će na predavanje dolaziti rijetki, i to baš oni koji „to već sve znaju“. A to je samo dio "rafalne paljbe" koja se po društvenim mrežama osula na ovu ideju.
„Nikad se neću prestati čudit takvom javnom iskazivanju zajedljivosti i zlobe, koji su, kao prvo, ničim izazvani, a kao drugo, argumentirani potpunim glupostima. Mogli smo tako pročitati da je nekima sporno ime i koncept ljudskih prava, i to u zemlji u kojoj su i demokracija i ljudska prava sve ugroženiji. Drugima pak smeta građanski antifašizam, trećima koji se nadovezuju na njih smeta činjenica da netko tko se deklarira kao liberal može ovdje predavati. Sve u svemu, nevjerojatna ideološka isključivost i to na polju obrazovanja koje može biti sve, samo ne isključivo. Četvrti zlurado najavljuju kako se nitko neće prijaviti. Peti uporno pišu o tome kako se ovakvim pristupom briše uloga SSSR-a u Drugom svjetskom ratu, iako ćemo imati predavanje o antifašističkoj baštini u Rusiji, koju će održati ljudi iz ruskog veleposlanstva“, komentira Markovina prve reakcije kritičara, još jednom podsjećajući kako je već prvi dan od objave pristiglo deset prijava.
Uvjeren je i da predavači predstavljaju reprezentaciju ljudi koji u Hrvatskoj o ovim temama mogu kompetentno govoriti.
„Na sve te takve kritike ostaje mi još samo za dodati kako bi KPJ i Tito s ovakvim pristupom ostali sekta marginalaca, koja nikad ne bi mogla mobilizirati općenarodni ustanak, a kamoli osloboditi zemlju. Partizanska pobjeda došla je kao plod politike Narodnog fronta i činjenice da antifašizam nije bio ekskluzivno komunistički pokret, nego su u njemu jednako sudjelovali i liberali i građanski političari, i lijevo krilo HSS-a, kao i kršćanski socijalisti“, zaključuje Markovina.
