U Londonu počinje proces koji može zapečatiti sudbinu Juliana Assangea, čovjeka koji je svijetu otkrio američke ratne zločine. Ako bude izručen SAD-u, gotovo sigurno ga čeka doživotna robija.
Od desetak zatvora u Londonu, britansko pravosuđe je za Assangea odabralo Belmarsh. Zatvor s visokim mjerama sigurnosti na istoku glavnog grada zapravo je napravljen za teroriste i teške zločince. Uvjeti u zatvoru su loši - čak i na Wikipediji piše da je Belmarsh "britanski Guantanamo".
U ponedjeljak (7. rujna) ujutro tamo će se otvoriti jedna brava, ona na ćeliji u kojoj je Julian Assange (49). Osnivač platforme Wikileaks bit će odveden u sudnicu Središnjeg londonskog suda. Tamo se u naredna tri tjedna odlučuje o njegovoj sudbini: hoće li biti izručen Sjedinjenim Državama na osnovu optužnice u osamnaest točaka? U Americi mu prijeti osuda na 175 godina zatvora.
Zastupnica njemačke stranke Ljevice Heike Hänsel otputovala je u London kako bi pratila saslušanje. Kaže da je riječ o "političkom procesu protiv istraživačkog novinara", kako naziva Assangea. Što je najgore, dodaje Hänsel , Assangea SAD gone ekstrateritorijalno, dakle iako je kao novinar djelovao iz Europe.
Moćni neprijatelji
Assange, dobitnik brojnih novinarskih priznanja, ima moćne neprijatelje. To je posebno postalo jasno 2017. kada je američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo nazvao Wikileaks "nedržavnom neprijateljskom obavještajnom službom". Pompeo je tada bio svježe izabran za šefa CIA. Tadašnji ministar pravosuđa Jeff Sessions nazvao je uhićenje Assangea "prioritetom".
Wikileaks je 2010. objavio oko pola milijuna povjerljivih i tajnih dokumenata američke administracije o ratovima u Iraku i Afganistanu. Tu su dokazi o američkim ratnim zločinima. Kada je objavljen video pod naslovom "Kolateralno ubojstvo", Wikileaks je preko noći postao poznat. Na snimku se vidi kako se iz američkog vojnog helikoptera nad Bagdadom puca po civilima, među kojima su bili i reporteri agencije Reuters.
Uvid u američku "kuću od karata" je Wikileaks omogućio 2011. kada je objavljeno oko 250.000 povjerljivih diplomatskih poruka.
Christian Mihr, direktor Reportera bez granica, kaže da je Julian Assange "utabao put, pokazujući kako novinarstvo treba postupati s velikim količinama podataka". Assange je, kaže Mihr za DW, inicirao objavljivanje podataka od ogromne važnosti za svjetsku javnost. "Zato se Reporteri bez granica beskompromisno zalažu za Juliana Assangea."
Manje prava od ratnih zločinaca u Den Haagu
Mihr će također biti u londonskoj sudnici. Tamo je, doduše, ograničen pristup javnosti i nije sigurno da će za njega biti mjesta u gledalištu. To nema puno veze s pravilima razmaka zbog pandemije koronavirusa. Jer, Mihr je bio prisutan još tijekom prvog kruga saslušanja u veljači i bio je, kaže, šokiran što u Londonu nisu pokazali zanimanje da međunarodnim nevladinim organizacijama ili zastupnicima omoguće praćenje procesa.
"Assange je tamo bio prisutan u staklenoj kabini. Imao je teškoća da tijekom postupka kontaktira sa svojim odvjetnikom, što je inače pravni preduvjet da se postupak kvalitetno prati", kaže nam Mihr.
Ali, u slučaju Juliana Assangea ne važe načela pravne države, kaže i Nils Melzer, specijalni izaslanik UN-a za problem mučenja i okrutnog kažnjavanja. "Stvari koje se podrazumijevaju i koje uživaju i najgori ratni zločinci kojima se sudi recimo u Den Haagu, to se Assangeu oduzima: nema kontakt s američkim odvjetnicima, vrlo mu je ograničen kontakt s britanskim odvjetnicima, i nema gotovo nikakav pristup pravnim spisima."
Melzer, švicarski pravnik koji predaje na Sveučilištu u Glasgowu, za DW još kaže:"To su krajnje teške procesne povrede za koje ne postoji neophodnost niti opravdanje."
Još dok je Assange bio zatočen u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, povrijeđeno mu je pravo da povjerljivo komunicira s odvjetnikom. To je poznato poslije sudskog procesa u Madridu protiv Davida Moralesa, vlasnika tvrtke za sigurnost UC Global. Ta firma je osiguravala ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu, ali ju je zapravo, za potrebe jednog američkog klijenta - špijunirala.
Apeli za sada ne pomažu
Zato ne čudi što je sredinom kolovoza 160 pravnika i novinara u otvorenom pismu upućenom britanskom premijeru Borisu Johnsonu tražilo oslobađanje Assangea. U SAD-u, kažu potpisnici, Assangeu prijeti montirani proces.
To pismo je tek jedno u dugom nizu apela i molbi. U srpnju su četrdeset novinarskih udruga i međunarodni PEN pozvali britansku Vladu da pusti Assangea. Prethodno je isti zahtjev odaslalo 200 liječnika iz tridesetak zemalja - Assangeovo zdravstveno stanje narušeno je dugogodišnjim boravkom u skučenoj sobi u ekvadorskom veleposlanstvu.
Početkom veljače je više od 130 poznatih osoba iz politike i kulture u Njemačkoj potpisalo sličan apel. Među njima potpredsjednik Bundestaga Wolfgang Kubicki iz redova Liberala, niz bivših ministara među kojima je i donedavni vicekancelar Sigmar Gabriel.
Klimave optužbe
Strategija američkih tužitelja temelji se na tome da Assangea ne napadaju kao publicista, nego kao hackera - dakle, ne što je podatke objavio, nego što ih je nelegalno pribavio. Osamnaest točaka optužnice se svodi na tri stvari: Assange je navodno pružio tehničku podršku Chelsea Manning koja je bila izvor Wikileaksa, zatim je poticao na isporučivanje dodatnog materijala i naposljetku, objavom podataka Assange je navodno ugrozio ljudske živote.
Doduše, Manning je imala pristup osjetljivim materijalima i sama, baš kao još deseci tisuća osoba. Optužba da je Assange poticao na to da isporuči još temelji se na jednoj prepisci koja se može različito tumačiti.
Uz to, diplomatske poruke čiji je sadržaj mogao ugrozi nekoga bile su šifrirane, a ključ ustupljen samo pojedinim novinarima i medijima kako bi mogli temeljito istraživati. Wikileaks optužuje jednog britanskog novinara da je objavio šifru u jednoj knjizi, i tek tako omogućio čitavom svijetu pristup svom materijalu.
SAD daju primjer svima
Podrška Assangeu u Londonu
Stručnjak UN Melzer smatra da se ne radi osobno o Assangeu. "Radi se prije svega o zločinima njegovih progonitelja, država. O tome kako gaze instituciju vladavine prava, kako odbijaju pozvati na odgovornost svoje ratne zločince i mučitelje, i kako cijelom svijetu pokazuju da može biti proglašen za špijuna onaj tko informira javnost o državnim ratnim zločinima." Ako im to prođe, kaže Melzer, mali je korak od pravne države do tiranije.
Devedesetih se u Londonu vodio još jedan postupak za izručenje koji je izazivao mnogo pažnje. Čileanski diktator Augusto Pinochet, odgovoran za desetine tisuće mrtvih i osakaćenih, trebao je biti izručen. No on je proces čekao u kućnom pritvoru, u kući nadomak Londona. Primao je posjete kad je htio, za Božić mu je iz Čilea došao svećenik.
Julian Assange, koji do sada nije osuđen ni za jedan zločin, krajem kolovoza je prvi put poslije šest godina uživo vidio svoju partnericu i dvoje djece. Susret je trajao dvadeset minuta.
Autor Matthias von Hein - DW
