ZELENI TALAS: U Šipovu je sve preko veze, samo su rijeke „bezveze“

Ilustracija Jelena Žilić

“Mi imamo pet rijeka u Šipovu. Tih pet rijeka teče bezveze i niko od njih koristi nema” već svima dobro poznata izjava biznismena i načelnika Šipova, Milana Kovača. Rijeke teku bezveze jer ne teku u privatne džepove političara. Od rijeka koristi nema samo onaj ko u prirodnim resursima vidi novac.

piše: Jelena Jevđenić

Šipovo, idilično mjesto na pet rijeka. Pliva, Janj, Sokočnica, Lubovica i Volarica. Svaka neobična i lijepa na svoj način. Janjske otoke su jedan od najljepših prirodnih fenomena u Bosni i Hercegovini. Nezaobilazna ruta turistima iz bilo kog dijela svijeta kada putuju kroz Bosnu i Hercegovinu.

Još prije nekoliko godina, tadašnja lokalna vlast je razvoj Šipova vidjela u eko turizmu.

Na stranici Turističke organizacije Republike Srpske u opisu Šipova, ovih pet rijeka su nezaobilazne za posjetitelje.

Ali čini se da turizam ne donosi dovoljno novca za privatne džepove, jer kod nas i javni novac se sliva na privatne račune.

Tako nastaje plan za izgradnju dvije hidroelektrane na rijekama Pliva i Janj.

„Ideja je moja“- ponosno je izgovorio načelnik Kovač. Razlog je, kako je naveo, da bi zaštitili rijeke od malih privatnih hidroelektrana.

Nije baš jasno kako izgradnja hidroelektrana štiti rijeku od izgradnje hidroelektrana.

Hidroelektrane nepovratno izmijene rijeku i njeno okruženje. Da bi se zaista zaštitile rijeke potrebno ih je staviti u zakonsku zaštitu, a ne devastirati i eksploatisati.

Nije da nemamo svakodnevnih izjava i bisera političara, ali izjava, načelnika Šipova, Milana Kovača, da rijeke Šipova teku bezveze i da od njih koristi nema, je premašila skoro sve do sada rečeno u javnom prostoru.

Te riječi imaju težinu, jer Milan Kovač je na poziciji moći.

On može odlučiti o sudbini ovih rijeka, onako kako je odlučio i o sudbini gipsare Volari, gdje je kao direktor uspio ovu firmu da dovede do zatvaranja, ošteti budžet RS jer ovoj firmi nikada nije odobrena koncesija za eksploataciju rudnika gipsa, a radnici ostali bez posla.

Kovač nagrađen načelničkom foteljom.

Sa te pozicije, bez srama, poručuje da od rijeka koristi nema. Jasno je kakve vrste koristi, za koga i za čiji džep.

Samo nekoliko dana ranije Generalna skupština UN-a donijela je rezoluciju o pravu na zdravu životnu sredinu.

Zdravu životnu sredinu čine i čiste i protočne rijeke.

Pristup vodi.

Sačuvan ekosistem rijeke.

Sačuvan biljni i životinjski svijet rijeke i njene okoline.

Rijeka je najvažniji izvor života. Samo 3 posto vode na Zemlji čine slatke vode, od čega se tek oko 1,2 posto može koristiti kao voda za piće. Skoro sva voda za piće dolazi iz rijeka.

Ove godine Evropa se suočava sa jednim od najsušnijih ljeta ikada. U Španiji i Italiji je nestašica vode, rezervoari su popunjeni tek 40 odsto, nestašica vode je dovela i do toga da poljoprivrednici ostaju bez vode. Proizvodnja hrane je ugrožena.

Pohlepa, neadekvatno upravljanje resursima, nekontrolisana eksploatacija prirodnih dobara je dovela do toga da se gušimo u zagađenju, nedostatku vode, narušenim ekosistemima.

Najugroženiji slojevi društva su prvi na udaru bilo kakve krize, pa i ekološke. Tih pet rijeka u Šipovu koje, kako načelnik veli, bezveze teku, su život za tamošnje stanovništvo.

Ako im se oduzmu rijeke lokalno stanovništvo će imati izbor ili da odseli ili da kopni zajedno sa devastiranim rijekama.

Za načelnike, tajkune i političare u Bosni i Hercegovini nesnosnih vrućina nema. Njima su privatni bazeni i luksuzna ljetovališta na raspolaganju sada i ubuduće.

Rijeke Šipova ne teku samo tako da bi se nekada stavile u cijevi i proizvodili novce. One teku dalje i od Šipova i Bosne i Hercegovine, pružajući svojim tokom život ljudima, životinjama i biljkama.

(Kolumne „Zeleni talas", u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH) 

Autor: Impuls