ZELENI TALAS: Nije energija skupa, koliko smo mi siromašni

lustracija Jelena Žilić

U međuvremenu, u domu prosječnog bosanskohercegovačkog tajkuna koji je bogatstvo stekao, na primjer, investiranjem u mini hidroelektrane, svijetli deset sijalica na kristalnom rustikalnom lusteru, neko od članova prosječne bosanskohercegovačke porodice u svom domu povikaće „ko je ostavio upaljeno svjetlo u kupatilu“.

piše: Jelena Jevđenić

Bosna i Hercegovina nije siromašna energijom, naprotiv. No, njeni građani jesu. Jedno istraživanje je prikazalo da 70 posto ispitanih građana BiH preko 10 posto mjesečnih primanja odvajaju za račune za električnu energiju.

Energetsko siromaštvo nije samo nužda za štednjom energije zbog visokih računa. Energetsko siromaštvo je poseban oblik siromaštva s negativnom posljedicom na zdravlje.   

Iako je u Bosni i Hercegovini uzrok, ne samo energetskog siromaštva, već siromaštva uopšte, korupcija na svim nivoima, energetsko siromaštvo je posljedica i cijena energenata, niskih primanja i energetske neefikasnosti stambenog prostora pojedinca ili porodice.

Ovo siromaštvo prevazilazi socijalno ugrožene kategorije društva jer postoje domaćinstva koja ne spadaju u tu kategoriju, ali su u riziku od energetskog siromaštva. Uzmimo za primjer da u Republici Srpskoj da bi primili socijalnu pomoć porodica ne smije posjedovati čak ni automobil. Odavno se kod nas svaki oblik „ugodnosti“, koja je primarna za dostojan životni standard, ukorijenilo kao luksuz.

Ne, nije luksuz ako zimi želite topao dom 24/7, ako ljeti želite klima uređajem rashladiti sobu, ako perete rublje kad nije jeftina tarifa...

To su samo standardi po kojima bi svaki građanin/ka trebalo da živi.

Jasne definicije energetskog siromaštva u BiH još nema, a samim tim ne može biti ni institucionalnih koraka za donošenje mjera kojima bi se pristupilo ovom problemu i njegovom rješavanju.

Možda se pitate da li ste u riziku od energetskog siromaštva. Neki od ovih indikatora vam mogu riješiti dilemu.

• Ako zimi štedite energiju za grijanje, a ljeti za hlađenje
• Ako kasnite s plaćanjem računa za energiju
• Ako morate birati između grijanja i prehrane
• Ako živite u prostoru koji ima vlagu na zidovima
• Ako preko 10 posto pa i više svog mjesečnog primanja dajete na račune energenata

To su neki od znakova da spadate u ovu kategoriju.

Energetsko siromaštvo je zapravo jedan začaran krug siromaštva uopšte. Veliki broj Bosanaca i Hercegovaca živi u zgradama i kućama koje nisu energetski efikasne, što dovodi do veće potrošnje energije, a samim tim i do većih računa za utrošenu energiju.

A kakvo je stanje na terenu?

Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle obavio je istraživanje na ovu temu 2021. godine na području Tuzlanskog kantona. Koristeći kriterij da se energetski siromašnim stanovništvom smatraju ona domaćinstva koja za energiju izdvajaju više od 15% svog dohotka, ustanovili su da je na području Tuzlanskog kantona oko 43% domaćinstava energetski siromašno.

Ako se pak vodimo prema evropskim standardima, gdje se energetsko siromaštvo detektuje ukoliko domaćinstvo troši više od 10 posto svojih prihoda za plaćanje, taj procenat u BiH je 70  posto stanovništva.

Čini se da nema kategorije siromaštva, a da nas zaobiđe. Pa čak i u resursima kojima je bogata naša zemlja.

Kako pojam energetskog siromaštva nemamo ni u jednom zakonu ni propisu onda njega kao da nema.

I dok se čekaju institucije da prvo prepoznaju ovaj problem, a zatim i stave u zakonske okvire, stanovništvu se prezentuju sa svih strana svaki mogući oblik štednje energije. Zamjena stolarije prozora i vrata, fasadna izolacija, novi i moderni kućanski aparati, štedljive sijalice i sl...

Što je svakako pozitivno i zbog klimatskih promjena, ali ipak nije za svakog jednako.

U međuvremenu, u domu prosječnog bosanskohercegovačkog tajkuna koji je bogatstvo stekao, na primjer, investiranjem u mini hidroelektrane, svijetli deset sijalica na kristalnom rustikalnom lusteru, neko od članova prosječne bosanskohercegovačke porodice u svom domu povikaće „ko je ostavio upaljeno svjetlo u kupatilu“.

(Kolumne „Zeleni talas", u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH) 

Autor: Impuls