ZELENI TALAS: Odbrana Bunskih kanala - Ispit na kojem ne smijemo pasti

 lustracija Jelena Žilić

Prirodni unikumi su magnet za kapital i investitore u BiH. Zaštićena područja, spomenici prirode, parkovi prirode, nerijetko su mete za eksploataciju i profit pojedinaca. Nakon opljačkanih fabrika ostali su još prirodni resursi kao bogatstvo Bosne i Hercegovine, a političari i tajkuni ih takoreći smatraju ličnom svojinom. Tako se za njihove poslove krše zakoni i propisi, a dugogodišnja borba za Bunu je pokazatelj toga.

piše: Jelena Jevđenić

Bunski kanali, jedinstven prizor i prirodni fenomen jedini te vrste u Bosni i Hercegovini. Mjesto gdje rijeka Buna kreira niz slapova prije nego se stopi s Neretvom. I tu su planirane dvije male hidroelektrane.

Već osam godina investitor ne odustaje od plana za dvije hidroelektrane na Bunskim kanalima.

I u ovom slučaju pribavljanje potrebnih dozvola je pratilo sijaset neregularnosti.

Odobrena koncesije od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK je dodijeljena bez saglasnosti lokalne zajednice i Gradskog vijeća.

Studiju uticaja investitor je izradio bez terenskog istraživanja.

Okolišna dozvola koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma nije izvršeno u skladu sa zakonom i međunarodnim pravilima i postupcima.

Zavod za zaštitu kulturno-historijskog nasljeđa HNK je investitoru odobrio urbanističku saglasnost za hidroelektrane na Bunskim kanalima iako je ranijom odlukom ovaj lokalitet proglašen spomenikom prirode i zaštićenim posebnim staništem.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar je dala vodnu saglasnost iako Odluka o izmjenama i dopunama Prostornog plana Opštine Mostar nije ovjerena od strane Gradskog vijeća Grada Mostara niti potpisana od strane predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara.

Javna rasprava je vođena nezakonito i zapisnik sa iste nije dostavljen, niti potpisan.

Nakon toga aktivisti i lokalno stanovništvo podnose niz žalbi, tužbi, upravnih postupaka i prijava na adrese raznih institucija.

I tako godinama.

U međuvremenu sudovi i nadležne institucije ukidaju dozvole i saglasnosti.

I uprkos tome što su u startu skoro sve dozvole pribavljene nelegalno, investitoru se još uvijek daje šansa da realizuje svoje namjere.

Za one koji su to omogućili sankcija nema. I to je najveći problem u cijelom slučaju.

To nisu bile sitne proceduralne ili protokolne greške. To su bile greške u kojima se ozbiljno kršio zakon, sistematski. Jedan je povlačio drugi. Tako da bi se cijeli slučaj mogao zavijek odbaciti i procesuirati pred nadležnim organima da je Bosna i Hercegovina pravna država.

Da li su državni službenici svjesno ili nesvjesno odobrili sve dozvole jednako je za kaznu jer, ili su svojevoljno povrijedili zakon, ili ne znaju da rade svoj posao.

U oba slučaja ništa ne čudi obzirom na to da se položaj uglavnom stiče preko partijske knjižice, da bi se sa tog istog položaja obezbijedilo partiji šta joj se hoće.

A stručnjaci su za obmaniti javnost i dati si vremena dok ne nađu načina da realizuju svoje namjere.

Tako je krajem prošle godine Gradsko vijeće Grada Mostara usvojilo zaključak kojim se onemogućava izgradnja mHE na Bunskim kanalima. Vijest je odjeknula u javnosti poput bombe sa naslovima “konačna pobjeda”. Međutim, stvar nije završena. Hidroelektrane na Bunskim kanalima nisu izbrisane iz Prostornog plana Grada Mostara. I ne zna se kad će. I da li će.

Potom se saga nastavlja.

Opet, na zahtjev investitora, Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar, početkom maja zakazuje usmenu javnu raspravu zbog vodne saglasnosti, a dan prije rasprave donosi zaključak kojim se isključuje javnost.

Da ponovimo, javna rasprava se zatvara za javnost. Kraj vica. Samo što nije vic, već tužna realnost naše zemlje. Neregularnosti se nastavljaju.

Zahvaljujući aktivistima i lokalnim udruženjima, Bunski kanali su sačuvani. Za sada.

Ako bi se izgradile hidroelektrane Buna 1 i Buna 2, Bunski kanali bi bili uništeni. To bi bilo pogubno za biljni i životinjski svijet tog lokaliteta. Na tom području obitavaju 22 životinjske vrste koje se nalaze na crvenoj listi faune Federacije BiH kao ugrožene, od kojih je 6 vrsta kritično ugroženo. U slučaju poplava pogođena bi bila okolna mjesta i stanovništvo. I sve to za privatni profit.

(Kolumne „Zeleni talas", u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH) 

Autor: Impuls