IZBORNA KRAĐA KAO PRAVILO - Tri mjeseca poslije izbora u BiH: Istraga je u toku
Foto: BN
Da li su opšti izbori u Bosni i Hercegovini bili obilježeni manipulacijama i krađom glasova i kako je to uticalo na njihove rezultate?
piše: Bojana Vinčić
Bosna i Hercegovina – zemlja apsurda?
Brazil, zemlja od 150 miliona stanovnika, održala je izbore 2. oktobra, istog dana kada i BiH. Zahvaljujući elektronskom brojanju glasova, njeni stanovnici su iste večeri znali rezultate, a u Bosni i Hercegovini je prošlo mjesec dana prije nego što su rezultati potvrđeni. Pri tome je Centralna izborna komisija napravila ogromne greške. Njen predsjednik Suad Arnautović saopštio je potpuno pogrešne podatke o tome ko je izabran za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, a član komisije Vlado Rogić je poručio – dobro, bile su krađe, ali one su neznatne.
Izborna krađa kao pravilo?
Dugogodišnja praksa krađe na izborima u BiH ove godine, čini se, doživjela je svoj vrhunac, a tome u prilog idu i brojni dokazi koji su isplivavali svakodnevno. Jedan od takvih dokaza je i paljenje glasačkih listića na kojima je zaokružena kandidatkinja za predsjednika Republike Srpske, Jelena Trivić. U pitanju je uništavanje tragova krađe, koje prati video-snimak kao dokaz nalogodavcima da je “akcija” uklanjanja glasova Jelene Trivić “uspješno” završena.
Prema pisanju medija glasački listići na kojima je zaokružena Jelena Trivić zamijenjeni su novim (neupotrijebljenim) glasačkim listićima, gdje je pored imena Milorada Dodika stavljen “X”, nakon čega je izvršena akcija paljenja i uklanjanja tragova. Navodno je u pitanju biračko mjesto u Doboju, gdje je proces krađe glasova prema njihovim navodima najusavršeniji.
Doboj je čak i u javnosti prepoznat kao bastion izborne krađe, a u prilog tome govore i činjenice da je Boris Jerinić, nakon ponovljenih lokalnih izbora, u februaru 2021. godine, kao kanidat za gradonačelnika dobio 15 hiljada glasova manje. Šampion je svakako bila Sanja Vulić sa 17 hiljada glasova manje. Analitičari kažu da u tome i jeste problem, što za izbornu krađu ne odgovaraju nalogodavci već samo izvršioci.
„Kombinacija prethodnih sistema vrijednosti, kombinacija ponašanja u društveno-političkom životu sa novim demokratskim tekovinama, e to imamo danas. A to je da su predstavnici političkih stranaka duboko involvirani u sve pore društveno-političkog života, i u Centralnu izbornu komisiju, i sud, i pravosuđe i u sve ostalo“, ističe komunikolog Mladen Bubonjić.
Zbog mnogobrojnih nepravilnosti, Centralna izborna komisija naredila je ponovno brojanje glasova za predsjednika i potpredsjednike RS-a. Ponovno su prebrojavani glasovi na 115 biračkih mjesta.
Nakon što je u ponovnom brojanju uočeno na desetine hiljada neregularnosti, Centralna izborna komisija je naprasno stala. Umjesto da nastavi s kontrolom rezultata, što je javnost očekivala, odlučila je da ne saopštava izvještaj o kontrolnom brojanju nego da verifikuje mandate predsjedniku i potpredsjedniku Republike Srpske na vrlo čudan i kontroverzan način.
Opozicija u Republici Srpskoj je zbog izbornih nepravilnosti održala dvije protestne šetnje u Banjaluci početkom oktobra, te podnijela krivične prijave protiv više osoba, uključujući i Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zbog "izborne krađe".
Šta kažu tužilaštva?
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je nakon lokalnih izbora 2020. godine podnijela čak 255 prijava protiv 647 članova biračkih odbora širom BiH. Epilog je bio tek 10 pravosnažnih presuda koje je donijelo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
„Impuls“ je pitao Okružno javno tužilaštvo Banjaluke šta se dešava s prijavama koje se odnose na moguće nezakonite radnje tokom izbornog procesa u vezi s Opštim izborima u BiH, održanim 2. oktobra ove godine.
Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluke su nam rekli da je u vremenskom periodu od 1. 9. 2022. godine do danas primljeno 18 prijava koje se odnose na izborni proces u BiH 2022. godine. Podnosioci pomenutih prijava su CIK BiH, građani, kao i političke organizacije. Dvije prijave su podnesene protiv nepoznatih lica.
„Od navedenog broja u dva predmeta donesene su naredbe o nesprovođenju istrage; dana 11. 10. 2022. godine, donesena je naredba o nesprovođenju istrage protiv Gorana Ratkovića iz Gradiške, iz razloga jer prijavljeno djelo nije krivično djelo, a naredba o nesprovođenju istrage donesena je i protiv jednog ili više nepoznatih počinilaca, zbog krivičnog djela „Povreda slobode opredjeljenja birača“ iz člana 218 KZ RS, iz razloga jer je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo. Ostali zaprimljeni predmeti se nalaze u radu i po istim postupaju predmetni tužioci“, saopštilo je banjalučko Okružno javno tužilaštvo.
Iz Tužilaštva BiH su nam rekli da su na izborni dan zaprimili informacije ili prijave, u 27 slučajeva prijava neregularnosti. Nakon toga, ističu iz tužilaštva, zaprimljen je određen broj prijava, od CIK-a BiH, SIPA i policijskih agencija, političkih partija, kao i od građana i pojedinaca, te organizacija iz nevladinog sektora, a takođe i od anonimnih podnosilaca.
„U Tužilaštvu BiH, formirano je oko 40 predmeta i svi su u radu kod postupajućih tužitelja, koji zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama, poduzimaju korake i aktivnosti, kako bi se odredili o daljem procesuiranju ovih predmeta i donošenju tužiteljskih odluka“, kažu u Tužilaštvu BiH.
CIK BiH je saopštila da je od 4. maja, kada su raspisani posljednji opšti izbori, tužilaštvima uputila 44 prijave zbog osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo. Prijave se odnose na zloupotrebe registracije birača mimo BiH i glasanje putem pošte, za glasanje putem mobilnog tima, za navodnu kupovinu glasova i slično.
„Centralna izborna komisija utvrdi rezultate, utvrdi određene nepravilnosti, ali ono što je dalje na tužilaštvima, da procesuiraju i ispitaju sva moguća krivična djela koja su nastala u tom procesu, jednostavno izostane ili se razvlači godinama i bilo kakvi epilozi dođu prekasno“, smatra Ivana Korajlić, Transparency International BiH.
Ivana Korajlić Foto: Avaz
Upozorenja sa svih strana
Na izborne krađe upozoravaju čak i iz Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira. Napominju da su izbore pratile optužbe za ozbiljne izborne krađe, posebno, ali ne jedino, u slučaju izbora za funkciju predsjednika u Republici Srpskoj. Upravni odbor Savjeta za provođenje mira poziva nadležne vlasti da bez oklijevanja i u potpunosti istraže ove navode i kazne krivce u skladu sa svim zakonom predviđenim kaznama.
U saopštenju Savjeta za provođenje mira, između ostalog, piše:
„Upravni odbor Savjeta za provođenje mira poziva novoizabrane vlasti BiH da preduzmu dalje zakonodavne reforme, čime bi se unaprijedila transparentnost i integritet izbora i osigurala odgovarajuća sredstva za Centralnu izbornu komisiju. Upravni odbor Savjeta za provođenje mira naglašava da će, u konačnici, odgovornost lokalnih vlasti za provođenje reformskih procesa imati ključni značaj za napredovanje Bosne i Hercegovine na putu ka EU.“
Koalicija „Pod lupom“ godinama prati izborni proces u BiH. Direktor Koalicije Dario Jovanović kaže da su izbori 2022. godine bili standardno loši, ali da je ovaj put mnogo toga isplivalo na površinu, zahvaljujući ponovnom brojanju koje se desilo i otkrilo niz nepravilnosti, krađa i manipulacija u izbornom procesu. Jovanović ističe da je koalicija, nakon utvrđenih nepravilnosti, poslala CIK-u BiH apel da se izbori ponište. Međutim, desilo se jedno veliko ništa.
„CIK nije naložila poništenje i ponavljanje izbora čak ni tamo gdje je utvrđena krađa u korist jednog od kandidata. Imamo krucijalni problem u BiH, a to nisu izbori već sistemska korupcija, koja je zarobila svaki segment društva i dovela do toga da je sve ispolitizovano, da nezavisne institucije ne postoje i da građani nisu isti pred zakonom. Imamo ponovo kulturu nekažnjavanja i onda kada dokažemo da je neko kršio zakon. To je zbog toga što političke stranke imaju svoje ljude, manje-više svugdje, i u institucijama koje se pretvaraju da su nezavisne. Stranačko uhljebljavanje i zapošljavanje dovodi do toga da te institucije rade najmanje moguće što je u njihovoj nadležosti i ni milimetar više“, kaže Jovanović.
Dario Jovanović Foto: Antikorupcija
Da bi se nešto promijenilo u izbornom zakonu, treba uvesti izmjene u smislu elektronske identifikacije i brojanja glasova i da oni koji su odgovorni za krađe odgovaraju pred zakonom, jer očigledno da neko mora završiti u zatvoru da bi se drugima pokazalo da su izborne krađe krivično djelo.
Hoće li biti promjena?
Čini se da čitav svijet vidi probleme u izbornom procesu, osim onih koji su u njima učestvovali, kažu analitičari. Objašnjavaju da do promjena mora doći, ali da je Bosna i Hercegovina trenutno u začaranom krugu.
„Sve potiče od politike. Građani gledaju da pobjegnu od svega, jer su razočarani i imaju toliko propuštenih prilika. Ali da bi došlo do promjena, mora da se krene od političkih promjena. Političke promjene su preduslov svih ostalih i pravosudnih. Ali ne možete očekivati od političara koji su tu po 20, 30 godina da to urade. Građani opet nekako moraju sami da nađu način da dovedu do promjena, da bi došli do sveobuhvatnih promjena, koje će kasnije biti u njihovu korist“, kaže Mišel Zubenica, politički analitičar.
Mišel Zubenica Foto: Agencije
Ali građani su izgubili povjerenje u izborni sistem u BiH i svaku nadu da do promjena može doći, saglasni su analitičari.
„Jednostavno im je poslana poruka da je besmisleno da izlaze na izbore, jer će njihov glas ionako biti falsifikovan i određen na način kako to politički akteri odluče. Tako da vjerujem da je sve ovo ohrabrilo dobar dio građana u daljoj izbornoj apstinenciji“, kaže Tanja Topić.
Tanja Topić Foto: Arhiva
Održavanje posljednjih opštih izbora u BiH obilježila je do sada najmasovnija izborna krađa, priznanja su to čak i zvaničnih institucija. Prema informacijama dostupnim javnosti, u Tužilaštvu BiH i Okružnom tužilaštvu u Banjaluci nalazi se 176 krivičnih prijava za izborne prevare, koje je podnijela opozicija u RS. S obzirom na prethodna iskustva i odugovlačenje u radu, izricanje presuda bi se moglo očekivati pred naredne lokalne izbore.
