Bjekstvo Ivice Miškovića – posljedica nepropisnog djelovanja rukovodstva Sudske policije

Ivica Mišković/ Foto: Screenshot

Nepropisnim djelovanjem rukovodilaca Sudske policije i odgovornih lica u pravosuđu, omogućeno je bjekstvo Ivice Miškovića osuđenog za pedofiliju iz zgrade Osnovnog suda u Banjaluci. Informacije i dokumenti koji su u našem posjedu jasno ukazuje na kome je odgovornost za ovaj događaj dok se neopravdano sva krivica pokušava svaliti na troje službenika sudske policije protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak.

Piše: Miljan Kovač
Umjesto da bude smješten u pritvorsku jedinicu koja je smještena u podrumu suda, Mišković je nakon izricanja presude smješten u kancelariju u prizemlju zgrade koja nema rešetke. Nije postojala nikakva prepreka da izađe kroz prozor kancelarije pa je tu mogućnost i iskoristio.
Sudski policajci protiv kojih se vodi disciplinski postupak nisu od svojih nadređenih dobili ni sredstvo za vezu. Na nalogu za sprovođenje lica nije bila stavljena signatura stepena složenosti. Samim tim policajci su bili lišeni mogućnosti primjene sredstava i mjera neophodnih da se obezbijedi i spriječi bjekstvo opasnog lica.

Kancelarija umjesto pritvora
Da osuđeno lice nije bilo smješteno u za to namijenjenu pritvorsku jedinicu potvrdili su nam i iz Osnovnog suda uz obrazloženje, da ta prostorija ima određene „tehničke nedostatke“, pa je sudska policija još nije preuzela.

„Naime, uočeni su tehnički nedostaci koji nisu bili u obuhvatu projekta kada je izvršena adaptacija pritvorskih jedinica, a koji mogu uticati na bezbjednost pritvorenika tokom boravka u prostoriji i koje se moraju otkloniti prije smještaja pritvorenika“, kažu u sudu.

Pritvorska prostorija Osnovnog suda u Banjaluci koja se ne koristi/ Foto: Impuls

Zgrada Osnovnog suda u Banjaluci rekonstruisana je 2017. godine sredstvima Evropske unije. Radove vrijedne oko 5,2 miliona maraka izvela je kompanija Integral inženjering. Tada je izgrađena i pritvorska jedinca, ali se u njoj od tada do danas umjesto pritvorenika smješta razna arhiva.
Ko je odgovoran za to što i nakon uloženih miliona, već pet godina nisu uklonjeni navodni „tehnički nedostaci“ u pritvorskoj jedinici, naravno niko nam nije odgovorio. Sigurno je da krivci za to nisu među običnim službenicima sudske policije.
Ako za to predviđena prostorija ne ispunjava tehničke uslove za zadržavanje lica, postavlja se pitanje kakve uslove ispunjava kancelarija u koju je bio smješten Mišković, a koja definitivno za to nije namijenjena?
„Apsurdno je o tome i govoriti, osuđena lica, među kojima ima i opasnih kriminalaca godinama umjesto u prostoriju s rešetkama smještamo u kancelariju koju koristi sudska policija. Za to sigurno ne mogu biti krivi sudski policajci na koje se pokušava staviti sva krivica. Ta kancelarija nema rešetke, nema nikakvu zaštitu i bilo je samo pitanje dana kada će to neko iskoristiti“, kaže naš sagovornik iz sudske policije (ime poznato redakciji).

Mimo propisa
Pravilnikom o rukovođenju u sudskoj policiji Republike Srpske (od 24.1.2019.) propisano je da načelnik okružnog centra, između ostalog naredbu signira tako što „oznakom određuje stepen složenosti i rizika zaprimljene naredbe, upisuje datum signiranja i stavlja svoj potpis“

„Stepen složenosti i rizika za provođenje konkretne naredbe načelnik okružnog centra određuje na osnovu ranije prikupljenih saznanja i poznatih informacija o licu ili licima na koje se naredba odnosi, vrsti krivičnog djela za koje se lice sumnjiči ili je za isto djelo već optuženo ili osuđeno...“, navodi se između ostalog u članu 5. pomenutog pravilnika.
Pravilnikom je dalje, i to u članu 6., propisano da se za određivanje stepena složenosti koriste oznake A i B. Da se sa A označavaju naredbe uobičajenog stepena složenosti, sa B se označava viši stepen složenosti i rizika „čija realizacija zahtjeva naročitu pažnju i veći broj službenika sudske policije“ ili čak angažovanje interventne jedinice sudske policije.

Dva policijska službenika koja su nakon bjekstva Ivice Miškovića suspendovana toga dana su dobili čak četiri naredbe. Ni jedna nije bila signirana stepenom sigurnosti.

Da su naredbe bile propisno signirane, načelnik bi o tome morao obavijestiti direktora policije, koji bi donio odluku o tome kakva jedinica i koliko pripadnika sudske policije mora biti angažovano.

Direktor sudske policije se taj dan odmah nakon bjekstva Miškovića obreo u sudu. Međutim, nije na odgovornost pozvao načelnika okružnog odjeljenja policije, nego je dvojici sudskih policajaca doslovno rekao da odmah predaju značke jer su suspendovani. Disciplinski postupak je uskoro, osim protiv njih dvojice, pokrenut i protiv još jedne službenice sudske policije.

Sredstvo veze za štele i veze
Iako im je posao da sprovode lica u sukobu sa zakonom, među kojima i teške kriminalce, pripadnici Sudske policije u Osnovnom sudu Banjaluka nemaju stalna sredstva veze (telefone, radio stanice..). Oni sredstvo veze dobijaju samo povremeno od šefa smjene ili njegovog zamjenika po naređenju viših rukovodilaca zajedno sa naredbama za dnevne zadatke.
Toga dana, kada se desilo bjekstvo Miškovića i kada su imali čak četiri zadatka koji podrazumijevaju sprovođenje lica optuženih/osuđenih za teška krivična djela, sudski policajci nisu dobili sredstvo veze.

Osnovni sud Banjaluka/ Foto: Nezavisne

I to je, prema tvrdnji našeg sagovornika, uobičajena praksa u banjalučkom Osnovnom sudu.
„Sredstvo veze u Osnovnom sudu je jedan jedini mobilni telefon. Taj telefon je kod šefa smjene i njega je teško zadužiti zato što on koristi kada načelnik odjeljenja ili direktor policije trebaju neku uslugu u sudu. Na taj telefon onda zovu šefa smjene i traže od njega da izvadi neku potvrdu, neko uvjerenje za nekoga, ili da se nešto u sudu 'pogura'“, kaže naš izvor.

Na pitanja da li su upoznati s navedenim činjenicama i šta će tim povodom preduzeti iz Uprave Sudske policije RS, dobili smo odgovor da nam zbog „sprovođenje unutrašnjeg postupka“ nisu u mogućnosti odgovoriti na pitanja. Uz napomenu da su u „vezi navedenog događaja dva radnika privremeno udaljena s poslova iz sudske policije, a protiv tri je pokrenut disciplinski postupak“
O odgovornosti nadležnih koji ovim radnicima nisu omogućili adekvatna sredstva za rad, ni riječi.

Impuls