Pikavci – najčešći otpad na ulicama Banjaluke
Zašto je normalizovano bacanje opušaka od cigareta van mjesta predviđenih za otpad
Opušci cigareta postaju jedan od najvećih problema za okoliš i jedan je od najzastupljenijih otpada na svijetu. Za sam početak razgradnje opuška potrebno je od 10 do 25 godina a 400 godina kako bi se u potpunosti razgradio.
U nastavku pročitajte pismo koje nam je poslao naš čitalac Goran Milić.
Poštovana redakcijo, kao vaš redovni čitalac moram da vam se obratim sa jednim problemom o kome malo ko piše. Cijenim vas jer sam primijetio da posvećujete dosta pažnje životnoj sredini.
Moram da primijetim jedan svakodnevni problem na koji sam posebno zgrožen. Iako sam dugogodišnji pušač ne shvatam ljude koji bacaju pikvce po ulici a i po zelenim površinama. Živim u Banjoj Luci, i ne razumijem kakvi su to ljudi koji svojim nekulturnim ponašanjem ruže naš prelijepi grad na Vrbasu? Fotografije koje prilažem uz ovaj članak samo su dio koji ilustruje ovu ružnu sliku, pikavci su svuda oko nas. Znaju li ti ljudi uopšte koliko nanose štete izgledu našeg grada, ali i životnoj sredini? Ti pikavci koji sadrže otrov opasan po zdravlje lako mogu doći do male djece i kućnih ljubimaca na koje posebno štetno djeluju.
Šta je sa sviješću ljudi, kao da svoj grad doživljavaju kao kantu smeća. To je jako ružno i zamišljam kako isti gase cigare u svom dvorištu ili po svojoj kući.
Pa ako ti građani nisu svjesni štete koju nam svima pričinjavaju onda bi red bio da nadležne gradske vlasti nešto urade. Nadam se da će ovo moje pisanje, ako ga objavite doprijeti do vlasti i komunalne policije. Trebali bi uvesti stroge kazne za ovakve neodgovorne pojedince. Ako treba mijenjati zakon da se ovakva pojava suzbije, neka se i zakon mijenja. Ovako više ne može. Ali treba i na više mjesta postaviti javne pepeljare i kante za otpatke u kojima se mogu gasiti cigare. To treba uraditi prije nego se uvedu stroge kazne.
Goran Milić
Foto: Goran Milić
Autor: Impuls
"Projekat 'Informisanje bh. društva o problemima i borbi za zaštitu životne sredine kroz zakonske regulative i primjere građanskog samoorganizovanja' dio je šireg projekta 'Misli o prirodi!' koji provodi Centar za promociju civilnog društva, uz finansijsku podršku Švedske".
