17. maj je Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije koji se obilježava u cijelom svijetu. U Banjaluci je obilježen u prošlu subotu, 21. maja, u Društveno kulturnom centru (DKC) Incel.
Autor: Impuls
Tokom cijelog dana, posjetioci su mogli pratiti zanimljiv program, info sesiju o pravima LGBTI osoba u sportu, queer strip prezentaciju, pogledati film Dankinja, a potom uživati u žurci.
Vrijeme je bilo lijepo, pa su se učesnici i organizatori IDAHOT dana mogli družiti vani.
Sa jednom od učesnica, Helenom, akademskom slikarkom iz Hrvatske, razgovarali smo uz kaficu.
"Bavim se stripom i slikarstvom. U svom radu obrađujem teme kvir svakodnevnice, kvir ikone, pop kulturu, u biti sve ono na čemu sam odrasla. Ovdje sam povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije, koji se obilježava u cijelom svijetu, pa tako evo i u Banjaluci", rekla simpatična Helena.
Kaže da nikada nije bila u Banjaluci i kako joj je drago da su je pozvale kolege iz udruge UNSA GETO.
"U Hrvatskoj je usvojen Zakon o životnom partnerstvu, što mi je omogućilo da i sama budem u životnom partnerstvu, tako da mogu reći da koristim ta "friško donesena" prava. Iako se govorilo o tome da će se taj zakon ukinuti, on nije bio ugrožen dolaskom nove vlasti, i mislim da je to bila neka vrsta prijetnje, tako da se gej parovi što brže vjenčaju", objašnjava nam Helena pravni status gej osoba u Hrvatskoj i dodaje:
"Pored zakonodavstva, svakodnevnica je slična kao u BiH i Srbiji, i čini mi se da se osjeća ta netrpeljivost, iako sada postoje zakoni protiv diskriminacije koji donekle štite gej osobe. Mislim da će trebati dugo da u praksi to zaživi."
Postoje i neki pozitivni pomaci, priča Helena dalje. Sve je više udruga koje se bave LGBTI osobama i njihovim pravima, festivali koji predstavljaju gej i lezbejska događanja, što, kako kaže, prije nije bilo.
"Gotovo redovito, svaki tjedan ili dva, postoji neko zbivanje gdje gej osobe mogu doći, zabaviti se ili se baviti nekim aktivnostima."
"Mislim da je uzrok homofobije prije svega neznanje. Moja susjeda u Zagrebu navratila je kod mene, ono po nešto kako je to već uobičajeno, i pitala me gdje je vaša kolegica, rođaka, odnosno, kao slučajno je pitala kakav je status nas dvije koje živimo u tom stanu", priča Helena o svom svakodnevnom životu: "Rekla sam joj da smo djevojke, jer smo tada to i bile, tako da malo po malo osvještavaš svoju okolinu, jer inače ljudi kažu da ne znaju ni jednu gej osobu i onda se stvara ta slika kako je to nešto strašno."
"Činjenica je da je to jedan zatvoren krug, jer se gej ljudi "boje izaći iz ormara", boje se naravno nasilja, boje se reakcije okoline i onda se skrivaju, tako se i stvara taj dojam da većina ljudi tvrdi da ne zna gej osobe", ističe Helena, i dodaje: "To skrivanje i strah su potpuno razumjivi jer ne znate kako će ljudi da reaguju, ali mislim da nešto treba krenuti i od gej osoba, njihovog stava."
Helena je predstavila svoje stripove, a nakon prezentacije zainteresovani su mogli učestvovati u radionici stripa i upoznati se sa procesom stvaranja ovog ponovo popularnog oblika umjetničkog izražavanja.
M.G. jedna od organizatorica i učesnica obilježavanja Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije u Banjaluci, ovako opisuje sebe i svoja iskustva: "Uporna sam u stvarima koje želim da ostvarim, bilo da je to aktivizam, muzika, bilo koja vrsta umjetnosti. Dajem sebe u potpunosti u sve što volim. Zadovoljna sam, jer još sam mlada, a uradila sam neke stvari, koje su bar za mene kvalitetne.
Ovdje sam drugačija, prvenstveno zato što drugačije izgledam i to je taj prvi vizualni momenat, na temelju koga većina automatski stvara neko mišljenje.
Jako je teško biti onakav kakav jesi ovdje u Banjaluci, jer gdje god se okreneš nailaziš na neka osuđivanja, diskriminaciju, samo na osnovu toga kako izgledaš, a tek ostale stvari."
"Dobro se nosim sa tim jer sam se godinama navikla. Bilo mi je teže kada sam bila mlađa, pogotovo u pubertetu, tada mi je zaista bilo teško, ali danas mogu reći da me sve to više ne dotiče. Teško mi je jer znam da ima drugih ljudi koji su kao ja, a teško se sa tim nose. Imam veliku podršku porodice i prijatelja, i mislim da je to bilo ključno za moje sazrijevanje i samopouzdanje."
"Ono na čemu želim da radim je da na ovakav način, kroz ovakve manifestacije pokažem ljudima da nisu sami, da im se pruži podrška, sve što je potrebno. Ja se mogu poistovjetiti sa njima i onda je to mislim najbolji način da nekome pomogneš," ističe M.G.
"Jedna sam od ogranizatorica IDAHOT-a koji se obilježava već treću godinu kod nas u Banjaluci", kaže Maja K. iz Banjalučkog udruženja kvir aktivista.
"Kod nas se teško dešavaju neki pomaci i sve ide veoma sporo. Vlast ove stvari ne zanimaju, saradnja sa policijom je na minimalnom nivou, ljudi su nezaštićeni, nesigurni.
Bio je napad na stan u kojem je naša kancelarija, a tu su i živjele dvije naše članice udruženje. Napad je prijavljen policiji, ali nije procesuiran, tako da i dalje ne znamo ko su napadači", priča Maja i dodaje: "Imali smo i online prijetnje, to ništa nije procesuirano, samo su sačinjeni zapisnici, i tu se sve i završi.
Ljudi se inače boje i prijaviti, iz straha kako će policija reagovati, da li će biti diskriminisani, načelno LGBTI osobe nemaju povjerenje u institucije pa se slučajevi ugrožavanja, prijetnji i sl. ne prijavljuju ni Obudsmanu za ljudska prava.
Zato je kod nas jako teško raditi izvještaje, utvrditi neke statističke podatke o broju napada, prijetnji i diskriminacije LGBTI osoba”.
Maja nam je dalje pričala i o nekim pozitivnim pomacima: "Danas smo se ovdje okupili uz zanimljiv program i ovo je siguran prostor, a to je LGBTI osobama jako bitno, da se na jednom prostoru osjećaju sigurno i mogu biti ono što jesu, da se ne moraju skrivati. Sarajevski otvoreni centar radi sjajan posao, UNSA GETO, Kvart i Oštra nula pomažu nama, svi zajedno se borimo za prava LGBTI osoba."
"Bitno je da se vidi da LGBTI osobe postoje i da su dio ovog društva”, istakla je Maja.
Prostor u kome se obilježavao Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije obezbjeđivala je policija, za svaki slučaj. Nadam se da će doći vrijeme kada će sva mjesta za LGBTI osobe biti sigurna a prisustvo policije nepotrebno.
Priredila: Mirjana Tešanović
Vezani tekstovi Rječnik ključnih pojmova
