Utjecaj globalnog zatopljavanja na području cijele planete Zemlje je svakim danom sve veći. Povećanje teperature za jedan stepen možda se ne čini puno, ali upravo zbog tog povećanja dešavaju nam se različite ekstremne promjene. Suše, poplave, klizišta, ekstremno hladne zime su posljednjice klimatskih promjena odnosno globalnog zatoljavanja. Koliki čovjek ima utjecaj na vrijeme kao i kakvo vrijeme nas očekuje idućih dana za Interview.ba govorio je najpoznatiji bh. klimatolog Željko Majstorović.
Razgovarao/la: Emina Kišić
Foto: Lična arhiva
OD SUTRA LAGANO POBOLJŠANJE VREMENA: "U subotu će biti toplije i sunčanije vrijeme, ali od nedjelje će već biti pravo ljeto (smijeh). Temperature se ponovo vraćaju na neke prethodne vrijednosti. Sredinom slijedeće sedmice temperature i do 30 stepeni".
INTERVIEW.BA: Kalendarski je počelo ljeto, međutim kiša i dalje pada, temperature su ispod prosjeka za ovo doba godine. Zašto je to tako?
MAJSTOROVIĆ: Poslije velike toplote koju smo imali u prethodnom periodu, ovo je velika promjena. Što se tiče nekih srednjih temperatu za ovaj mjesec nije previše hladno, ali je velika promjena i to ljudi osjećaju. Čovjek to individualno ocijeni bez obzira na termometar. Ovo je naravno uzrok klimatskih promijena.
INTERVIEW.BA: Kada onda možemo očekivati ljeto?
MAJSTOROVIĆ: Od sutra lagano poboljšanje vremena. A u subotu će biti toplije i sunčanije vrijeme, ali od nedjelje će već biti pravo ljeto (smijeh). Temperature se ponovo vraćaju na neke prethodne vrijednosti. Sredinom slijedeće sedmice temperature i do 30 stepeni. Što se tiče karakteristika vremena, cijelo ljeto će biti jako promjenljivo. Ipak jedan malo duži, stabilniji period bit će krajem jula i početkom augusta, tako da možemo očekivati prave ljetne temperature u tom periodu. Nisu ni isključne temperature rekordnih vrijednosti, s obzirom na klimatske promjene i sve učestalije ekstreme svih vrsta kada je u pitanje vrijeme.
INTERVIEW.BA: Da li je istinita teorija da Rusija bombarduje nebo kako bi imali vrijeme pogodno za Svjetsko prvenstvo, pa je zbog toga kiša u našoj zemlji i regiji?
MAJSTOROVIĆ: Oni vjerovatno osiguravaju vrijeme bez kiše putem raketa koje su punjene otopinom srebro-jodida. Tim uspjevaju da lokalno bude manje oblaka i vrijeme bez kiše, ali nema to nema globalnog utjecaja na vrijeme. Samo lokalno se može osigurati da utakmica bude bez kiše, ali to nema nikakvog globalnog utjecaja na vrijeme. Rusija ne utječe na naše vrijeme. (smijeh)
INTERVIEW.BA: U zadnjih nekoliko godina suočeni smo sa ekstremnim promjenama vremena, bile su to ekstremno hladne zime sa puno snijega, kao i ekstremno topla ljeta koja su izazvala suše, a također smo imali period obilnih kiša koje su prourokovale poplave i klizišta. Zašto se to dešava?
MAJSTOROVIĆ: Klimatske promjene napreduju, sve je toplije. Kada je u pitanju planeta prošlih nekoliko godina su bile među najtoplijim godinama otkako se mjeri vrijeme u meteorologiji, tačnije od polovine 19 stoljeća. Stepen ili stepen i po ne izgledaju puno, međutim to je globalni proces i da se dešava na cijeloj planeti i onda taj jedan stepen ili stepn i po znače itekako puno. Grije se okean, grije se kopno, grije se atmosfera i to uslovljavala da procesi u atmosferi budu intenzivniji. Brže se premiještaju cikloni i druga polja putem cijele planete i zbog toga se dešavaju brže promjene, ekstremi su učestaliji, narodski rečeno „zakuhalo“ se u atmosferi, što nam na kraju donosi ekstremno topla ljeta ili ekstremno hladne zime. Odnosno donosi nam jako promjenljivo vrijeme.
INTERVIEW.BA: Šta možemo očekivati u narednom periodu, kakvo nas vrijeme čeka u budućnosti?
MAJSTOROVIĆ: El Niño-južna oscilacija i Sjevernoatlanska oscilacija su parametri koji pomažu meteorolozima u dugoročnoj vremenskoj prognozi. Interesantno je da ni jedan od ovih parametara nije izražen, odnosno oni su u nekom neutralnom položaju, s toga bi se moglo očekivati da je vrijeme mirnije. Međutim, visoke temperature mora i okeana dovode do toga da se površina okeana intenzivno isparava, ta velika količina vlage uslovljava da nam svaki čas val za valom stižu nove padavine i da je vrijeme zbog toga vrlo promjenljivoi vrlo nepredvidivo.
INTERVIEW.BA: Koliko čovjek utječe na klimatske promjene?
MAJSTOROVIĆ: Postoje razne teorije o utjecaju čovjeka na klimatske promjene. Neki tvrde da je čovjekov utjecaj na klimatske promjene 90 posto, u svakom slučaju više od polovine uzroka upravo je čovjekov utjecaj. Ta neprekidna emisija štetnih stakleničkih plinova u atmosferi uslovljava efekat staklenika što na kraju znači lagano zagrijavanje cijele planete. Planeta Zemlja je sada kao u staklenoj bašti ili sada popularnim plastenicima, jednostavno bilans zračenja se dosta promijenio. Jedan dio sunčevog zračenja se vraća u Kosmos, međutim taj procenat je sve manji „zahvaljujući“ ovim stakleničkim plinovima, koji u atmosferi stvaraju jedan sloj i taj sloj zaustavlja reflektovano zračenje koje ostaje na Zemlji i na taj način lagano zagrijava cijelu planete.
INTERVIEW.BA: Šta možemo uraditi da spriječimo globalno zatopljavanje?
MAJSTOROVIĆ: Velike konferencije na kojima se priča o globalnom zatopljavanju su u zadnjih nekoliko desetljeća učestale. Zadnja održana je bila Priška konferencija, prije toga sklopljen je Kyoto sporazum. Međutim, sporazum nema snagu zakona i zbog toga države to nedoživljavaju kao nešto što moraju uraditi. U sporazumu su preporuke šta treba da se radi, kako bi se poboljšalo stanje na cijeloj planeti i da bi se smanjila emisijia šetnih plinova,jer su oni najveći krivci za globalno zatopljavanje. Država BiH je potpisnica Pariškog sporazuma, međutim ne poštuju se preporuke niti se radi na poboljšanju kvaliteta življenja na prostorima BiH. Naša država treba iskoristiti priliku, jer su zemljama u razvoju obećana velika sredstva u te svrhe. Tako da bismo mogli sa tim sredstvima poboljštati stanje koliko možemo što se tiče naše države.
