Što je u normalnim državama Evrope, pa čak i našeg okruženja praktično nemoguće, u Republici Srpskoj je realnost, pa je tako naše građanstvo naviklo na mnogo toga što na prvu izgleda gotovo nezamislivo, od raznoraznih namještanja poslova i basnoslovnih cifara koje Srpska plaća na kojekakvim namještenim tenderima, do sumnjivih konkursa koji se svakodnevno sprovode i za koje je javna tajna da se namještaju stranačkim pripadnicima. Tako smo došli u situaciju da je i za najosjetljivije društveno područje, a to je obrazovanje, „štela“ mora pronalaziti, inače ćete, bez obzira na kvalifikacije, ostati „kratkih rukava“.

poslanici DNS u NSRS / Foto: GERILA

Postoji li moral u rječniku domaćih političara?

Prije više od 50 godina (1966.), istaknuti kanadski antropolog Anthony Wallace pouzdano je predvidio propast religije zbog napredujuće znanosti: “Vjera u nadnaravne moći osuđena je na izumiranje, diljem svijeta, kao rezultat sve veće adekvatnosti i širenja znanstvenog znanja”. Wallaceova vizija nije bila ništa posebno. Naprotiv, moderne društvene znanosti, koje su se oblikovale u zapadnoj Europi 19. stoljeća, smatrale su vlastito nedavno povijesno iskustvo sekularizacije univerzalnim modelom. Pretpostavka je ležala u srži društvenih znanosti. Smatralo se, ili ponekad predviđalo, da će se sve kulture na kraju približiti nečemu što je otprilike približno sekularnoj, zapadnoj, liberalnoj demokraciji. Dogodilo se nešto bliže suprotnom od toga.

Foto: Nezavisne

U tužilaštvima u Republici Srpskoj ima oko 80-ak podnesenih prijava, ali nijedna do sada nije rezultatirala i pokretanjem formalne istrage. Najviše podnesenih prijava je u Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci, koje je do 27. februara zaprimilo 39 prijava za krivična djela kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika. U dva predmeta prijave su podnesene protiv sedam novinara i u tim predmetima još nije donesena tužilačka odluka. Da je kleveta teško dokaziva kao krivično djelo priznao je i premijer Republike Srpske

Foto: Detektor

Detektor magazin donosi priču o kandidatkinji koja po prvi put govori o online napadima i uvredama kojima je bila izložena tokom predizborne kampanje, te kako političke partije koriste dezinformacije, trolove a sada i umjetnu inteligenciju protiv svojih protivnika, i tako utiču na izborni proces, ali i novim alatima da im se suprotstavi.

Mostarska firma trebala je prvo tražiti vodnu saglasnost u drugom koraku, no odmah su ‘trznuli’ za vodnom dozvolom što se, po firmu, pokazalo izuzetno pogrešnim.

Ilustracija

Evropski parlament usvojio je zakone koji imaju za cilj da pooštre proceduru dobijanja azila u Evropskoj uniji, kao i da obezbijede bolju kontrolu granica. Kako bi to trebalo da funkcioniše?

Na poklon- Zgrada kasarne u Avtovcu (foto: Direkt)

Vlast u Gacku je odlučna da pravo svojine sa skoro 62 hiljade metara kvadratnih zemlje, zajedno sa zgradom kasarne u Avtovcu, pokloni kinesko-srbijanskoj firmi “SolarWin”, registrovanoj u Banjaluci. Iako je preduzeće bez zaposlenih i bez poslovne aktivnosti, vlast u Gacku je sigurna da će doneti nova radna mesta pa je spremna da krši i sopstvene odluke.

Ilustracija/ Foto: Canva

Evropsko vijeće je odobrilo početak pregovora s Bosnom i Hercegovinom na samitu u Briselu, odnosno dato je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Je li i na koji način to važno za LGBT+ zajednicu i ostvarivanje prava na ravnopravnost?

Opština Foča (Foto: Direkt)

Opština Foča spremna je da plati oko 200 hiljada maraka za izradu šumskoprivredne osnove za privatne šume na svom području, a sagovornici Direkta navode da se već jasno može naslutiti kome je ovaj tender bio namijenjen. No, ishod cijelog slučaja je sada neizvijestan, jer je tender došao i do Kancelarije za razmatranje žalbi BiH.

Ozempic, TikTok snimak

Na društvenim mrežama kao što je TikTok već neko vreme kruže viralni snimci koji kroz videe reklamiraju korišćenje lekova poput Ozempika za gubitak telesne težine. Kako piše Health Policy Watch, nova generacija lekova za gojaznost dostigla je neverovatnu popularnost, ali i visoke cene.

Od septembra 1940. do jula 1942. trajala je frustracija Gestapoa pismima protiv Hitlerovog režima koje je neko ostavljao po Berlinu. Ovo subverzivno djelovanje dvoje ljudi se nekome može učiniti kao beznačajan otpor moćnoj nacističkoj mašineriji, ali njihova priča ipak za sva vremena ostaje kao primjer hrabrosti običnog čovjeka u suprotstavljanju tiraniji. Oni su Otto i Elise Hempel, heroji ljudskih prava.