Foto: Pixabay
Sreća je jedan od najvažnijih ciljeva u životu . Tijekom pandemije bila je najtraženija riječ na Googleu. Međutim, evo zašto potraga za srećom može biti loša za vas.
Može nas učiniti egocentričnim. Aktivna potraga za srećom može pojačati individualističke tendencije traženja užitaka na račun drugih (npr. prekidanje prijateljstva jer nije dovoljno zabavno), na račun društva (brza vožnja može vas usrećiti, ali ugrožava živote ljudi) ili okoline (npr. držanja klima uređaja uključenog cijele noći). Ironično je, ali ta egocentričnost, osim što ne pomaže drugima, čini ljude koji traže sreću još usamljenijima. Usredotočeni na to da sami sebe učinimo sretnima, zaboravljamo osnovno načelo sreće, a to je da istinsku sreću treba tražiti izvan sebe.
Oni koji su najsretniji navode dobru društvenu potporu (pružanje i dobivanje podrške kada je potrebno), žive smislene živote koji im omogućuju doprinos društvu (ulažu trud u razvoj vještina koje služe drugima ), doživljavaju obilje pozitivnih emocija, koje se često stvaraju u društvu drugih (smijemo se 30 puta češće u grupi nego sami). Ovo je ironija jednostrane potrage za srećom. Usredotočenost na sebe i na želju da budemo sretniji smanjuje naše šanse da doživimo sreću.
Potraga za srećom može nas natjerati da shvatimo da smo nesretni. Ideja da bismo je trebali tražiti može istaknuti odsutnost sreće u našim životima. Što više cijenimo sreću, veća je vjerojatnost da ćemo biti razočarani svojim trenutnim situacijama . Što je još gore, što smo očajniji da pronađemo sreću, veća je vjerojatnost da ćemo osjetiti simptome depresije.
Može nas navesti da krivimo sebe što smo nesretni. Ideja da bismo svi trebali biti sretni i da je to lako postići može nas natjerati da se osjećamo kao da nešto nije u redu s onima koji nisu sretni, što će uzrokovati dodatne nevolje. Naša opsesija srećom iznjedrila je industriju ljudi i organizacija koje obećavaju brze načine kako da nas usreće. Ovo je samo jedan od razloga zašto pojednostavljeno i ograničeno fokusiranje na “sreću” može biti štetno.
Osim što takva sreća nije dobra za one koji je traže, često je neprikladno govoriti o sreći u interakciji s ljudima koji pate od ekstremnog siromaštva, koji doživljavaju političku nepravdu, proživljavaju razorne sukobe ili se suočavaju s prirodnim katastrofama. Pojednostavljeno rečeno, biti sretan nije prioritet u ovim situacijama. Zagovaranje inicijativa za više sreće može dovesti do toga da se ljudi osjećaju otuđeno i neshvaćeno. U traumatičnim vremenima, poticanje ljudi da “budu sretni” može se doimati kao nerazumijevanje ili nedostatak suosjećanja.
Umjesto toga radite na svojoj dobrobiti
Ako se preusko usredotočimo na potragu za srećom, riskiramo da zaboravimo na svoju dobrobit, koja predstavlja više od jednostavnog hedonizma i uključuje veze s ljudima, životnu svrhu, osjećaj postignuća i vlastite vrijednosti.
Ovo je pet načina da poboljšate svoju dobrobit:
- Učinite sve što je potrebno da možete zadovoljiti osnovne potrebe sebe i onih do kojih vam je stalo.
- Odvojite redovito vrijeme za ugodne aktivnosti, poput šetnje, igranja igrica, gledanja ili slušanja nečega u čemu uživate.
- Investirajte u izgradnju i održavanje pozitivnih odnosa. Družite se s prijateljima, budite u kontaktu s članovima obitelji, njegujte svoje poslovne odnose.
- Ostanite povezani s onim što vaš život čini smislenim. To može biti podržavanje ideje ili pokreta, vjera, ili potpuna posveta svojoj osobnoj ili profesionalnoj ulozi.
- Učinite stvari boljima za svoju zajednicu: recimo, zagovaranjem boljih javnih usluga, volontiranjem, ili borbom protiv nepoštenih praksi.
Christian van Nieuwerburgh i Jolanta Burke, The Conversation
