FOTO: Capital.ba
BANJALUKA – Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ne može da se dogovori o raspodjeli 144 miliona maraka prikupljenih od putarine. Osim toga što desetine miliona stoje neiskorišteni već tri i po godine, od maja ove godine za „ležanje“ novca UIO mora platiti naknadu, koja na godišnjem nivou iznosi oko 144.000 KM.
Naime, Upravni odbor UIO donio je Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva koja se primjenjuje od 1. februara 2018. godine.
Tom Odlukom utvrđena je privremena raspodjela pomenutih prihoda koji se vode na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke BiH.
Od ukupnih prihoda 10 odsto ostaje na podračunu kod Centralne banke BiH, a 90 odsto se dijeli tako da 59 odsto pripada FBiH, 39 odsto Republici Srpskoj, a dva odsto Brčko Distriktu.
„Kako je od početka primjene pomenute Odluke prošlo gotovo tri i pol godine, u međuvremnu se na računu rezervi nakupio iznos od 144 miliona KM, koji je za sada ostao neraspoređen korisnicima“, rekli su za CAPITAL u UIO.
S obzirom na to da je Centralna banka BiH utvrdila nove naknade za usluge koje vrši, UIO je ispostavljen obračun naknada za maj i jun ove godine.
Tako je UIO stigao obračun naknade za vođenje depozitnih računa za maj 2021. godine u iznosu od 11.385 KM i za jun u iznosu od 12.813 KM.
UIO je bezuspješno pokušala umanjiti štetu i osporiti ove neplanirane troškove, nastale zbog nepostizanja dogovora o raspodjeli sredstava.
„Uprava je u oba slučaja uputila primjedbu na obračun naknade navodeći da je riječ o prikupljenim javnim prihodima koji se trebaju rasporediti čim se donese odluka od strane Upravnog odbora UIO. Upravno vijeće Centralne banke BiH razmatralo je primjedbu UIO i zaključilo da nije u mogućnosti pozitivno odgovoriti na zahtjev Uprave“, istakao je načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO Ratko Kovačević.
Dodao je da pomenuta naknada od strane Centralne banke zahtjeva značajna budžetska sredstva na godišnjem nivou, što u UIO cijene da nije opravdano niti svrsishodno.
UIO je u prošloj godini iz budžeta na ime provizije Centralne banke platila 4.545 KM, a prema novoj Odluci taj iznos bi na godišnjem nivou bio oko 144.000 KM.
Bez dogovora, dok putna mreža propada
Ono što je Upravni odbor UIO uradio je da je formirao radnu grupu čiji je zadatak izrada akta konačne metodologije raspodjele prihoda od putarine i dostavljanja te metodologije na usvajanje UO.
„Neophodno je da Upravni odbor UIO što prije usvoji akt konačne metodologije raspodjele prihoda od putarine, ili da se barem donese odluka o raspodjeli sredstava koja se trenutno nalaze na podračunu kod Centralne banke BiH, kako UIO barem ne bi morala plaćati visoke naknade za vođenje depozitnih računa“, poručuju iz UIO.
Novi Zakon o akcizama stupio je na snagu 1. februara 2018. godine, a putarina iznosi 0,25 KM po litru derivata koji se proda na tržištu BiH, dok se prije izmjene Zakona o akcizama izdvajao iznos od 0,10 KM.
Zakonske izmjene podrazumijevale su povećanje putarine, rast akcize na lož-ulje i uvođenje akcize na biogoriva.
Po litri goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza (visina zavisi od vrste naftnog derivata, od 0,30 do 0,45 KM po litri), te dvije putarine.
Po osnovu akcize je od 2006. do 30. juna 2021. godine prikupljeno sedam milijardi i 96 miliona KM.
Pored toga, postoji putarina za održavanje puteva (0,15 KM po litri derivata), te putarina za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM po litri derivata).
Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva u periodu od 2006. do 30. juna 2021. godine je dvije milijarde i 889 miliona KM, dok je po osnovu putarine za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva od 2009. do 30. juna ove godine prikupljeno dvije milijarde i 423 miliona KM.
Svjetlana Šurlan, CAPITAL
