Preuranjena kampanja na TikToku prolazi ispod radara

Foto: Pixabay / Ilustracija

Analiza dosadašnjih sankcija za preuranjenu kampanju i objašnjenje šta su „granični slučajevi“

Piše: Slađan Tomić

Mnogi politički subjekti uveliko su krenuli u nezakonitu kampanju koja se službeno naziva „preuranjena kampanja“ iako je do službenog početka izborne kampanje ostalo manje od mjesec dana. Vođenje kampanje nije dozvoljeno prije službenog početka zakazane za 6. septembar.

Do sada je kažnjeno deset političkih subjekata. Sankcije su izricane zbog objava na društvenim mrežama Facebook, Instagram, YouTube i X u kojima se predstavljaju kandidati, program, vrši promocija kandidata te utiče na volju birača. Sankcije nisu izricane za takve objave na TikToku.  

Političke subjekte najčešće prijavljuju birači, nevladine organizacije i druge političke stranke.

Primijetno je da među pojedinim subjektima postoji naglašen rivalitet pa tako HRS prijavljuje HDZ BiH, SNSD prijavljuje PDP, a PDP prijavljuje SNSD i Narodni front pa je tako većina prijava protiv Jelene Trivić došla od njene bivše stranke – PDP-a.

Iz ove stranke su Trivić, koja je bila kandidatkinja PDP-a za predsjednicu Republike Srpske, prijavili za preuranjenu izbornu kampanju zbog videa u kojem nedovosmisleno prejudicira svoju pobjedu na izborima za gradonačelnika Banje Luke, utiče na volju birača te negativno govori o protivkandidatima.

„U oktobru najavljujem rat sa tajkunima kojima mojom pobjedom neće biti dozvoljen prilaz Gradskoj upravi, a kamoli da namještaju načelnike odjeljenja, a kamoli da naručuju regulacione planove i vode Banju Luku u betonizaciju što danas rade pod vlašću i Draška Stanivukovića kao izvršne vlasti, ali on ima svesrdnu podršku SNSD-a“, govori Trivić u videu objavljenom na društvenim mrežama.

Iz dosadašnje prakse Centralne izborne komisije (CIK) jasno je da se ovdje radi o preuranjenoj kampanji. Primjera radi, CIK je kaznio PDP po prijavi SNSD-a, jer je na Facebook stranici PDP-a Banja Luka aktuelni gradonačelnik tog grada i kandidat na predstojećim izborima Draško Stanivuković objavio video s većim brojem ljudi u dvorištu sa naslovom „Kod naše domaćice Danijele Šobot u Petrićevcu“.

U postupku koji je vodio CIK utvrđeno da je skup održan, da se u pozadini skupa vidi baner sa logom PDP-a što implicira da nije riječ samo o radnom sastanku, kako je PDP naveo u izjašnjenju. Zbog ove objave PDP je kažnjen sa 3.000 KM. U trenutku izricanja sankcije, kandidatske liste nisu bile ovjerene pa se nije mogao kazniti kandidat već stranka zbog postupka svojih pristalica ili članova.

Iz PDP-ovog izjašnjenja jasno je da stranke političku promociju i preuranjenu kampanju pokušavaju predstaviti kao redovne stranačke aktivnosti.

„Nikakav program, nikakve informacije o kandidatima se ne smiju objavljivati, niti informacije o tome kakvi su to ljudi (u smislu vrlina). To se ne smije desiti. Ne smiju se politički protivnici spominjati, govoriti o njima da su loše radili jer to je jasna promocija“, rekla je na sjednici CIK-a  9. jula 2024. predsjednica ove institucije Irena Hadžiabdić.

Iz ove prakse CIK-a jasno je da je Trivić vodila kampanju jer je pominjala protivnike, da se iza nje vidi logo Narodnog fronta, da promoviše svoju kandidaturu. Trivić je u opisu objave čak koristila i hashtag „izbori“.

Prijava je stoga bila očekivana, ali zanimljivo je to da je PDP prijavio samo objave na Instagramu i Facebooku, iako identičan video na TikToku ima više pregleda nego objave na Facebooku i Instragramu zajedno. To govori da objave političara na TikToku prolaze ispod radara, a njihov doseg je često veći nego na drugim mrežama.

Veliki doseg na TikToku ima najveći konkurent Jelene Trivić, ali i nekada bliski saradnik, Draško Stanivuković. No, nijedno od njih dvoje nije prijavljeno za objavljivanje sadržaja na TikToku. On na ovoj društvenoj mreži ima 81.100 pratilaca, a do sada je ukupno 1,7 miliona puta na svoje objave dobio oznaku „sviđa mi se“. Upravo zbog velikog dosega objave na toj društvenoj mreži trebalo bi da budu prijavljivane, ali to prijavioci nisu radili iako je on pojedina videa za koja je prijavljen objavljivao i na TikToku. Jednako praćenje svih društvenih mreža je bitno budući da CIK prilikom izricanja sankcija izriče i mjeru uklanjanja videa sa društvenih mreža za koje je sporni sadržaj prijavljen.

„Kao što ćete moći vidjeti iz pregleda prigovora i žalbi objavljenih na web stranici CIK-a BiH do ovog trenutka nije bilo prijava koje se konkretno odnose na društvenu mrežu TikTok“, rekla je za Media.ba Maksida Pirić, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Sekretarijatu CIK-a BiH.

Očito je da se TikTok kao platforma ne prati dovoljno iako političari iz BiH, koji je koriste, imaju milionske preglede. Ova mreža ostaje ispod radara i institucijama.

Damjan Ožegović iz organizacije Transparency International za Media.ba kaže kako je TikTok kao i druge društvene mreže podoban dijeljenju sadržaja koji se vezuje za izbornu kampanju.

Prema njegovim riječima, većinom se radi o istom sadržaju koji se dijeli i na drugim mrežama, samo u manjoj količini, odnosno ukoliko je prilagođen načinu na koji TikTok funkcioniše. Dodaje da je sadržaj koji se na TikToku dijeli brži, dinamičniji, u njega treba uložiti i više resursa nego za druge mreže gdje je, kako navodi Ožegović, jednostavnije objaviti prost sadržaj ili fotografije.

“Bitno je naglasiti da najmanji broj prijava građana za nepravilnosti u vezi sa preuranjenom kampanjom na društvenim mrežama dolazi za TikTok, upravo vjerovatno iz ta dva razloga: jer je sadržaj perfidniji i jer ovu mrežu koriste mlađe osobe koje nisu toliko zainteresovane za kampanju”, kaže Ožegović.

Šta je preuranjena kampanja?

Preuranjena izborna kampanja u ovom izbornom ciklusu se prvi put kažnjava u periodu od dana raspisivanja izbora do službenog početka kampanje. Ranije su bile kažnjavane samo plaćene promocije (bilbordi, reklame, sponzorisane objave na društvenim mrežama), ali posljednjim Izmjenama izbornog zakona kažnjava se i neplaćena preuranjena kampanja.

Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine preuranjena izborna kampanja je „svaki oblik radnji iz kampanje koje preduzimaju politički subjekti u periodu od raspisivanja izbora do perioda zvaničnog početka izborne kampanje“.  Za kršenje ove zabrane propisane su sankcije od 3.000 KM do 30.000 KM.

Iz prakse CIK-a, što je vidljivo sa javnih sjednica koje smo analizirali, stranke mogu objaviti informaciju o svojim kandidatima i njihova imena i to nije kažnjivo. No, ukoliko uz tu informaciju podijele i biografiju kandidata, te ističu njegove vrline, CIK navedeno cijeni kao promociju kandidata i takve poteze kažnjava. CIK je kažnjavao stranke i u slučajevima kada su uz objave isticana i obilježja stranke. Prve sankcije, prije ovjere kandidatskih listi, odnosile su se na stranke, a ne kandidate, pa su stranke kažnjavane zbog objava njenih pristalica.

Članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina na 45. sjednici ove institucije izjavila je da su političke stranke sada i ovjereni kandidati uveliko u političkoj kampanji, te da se čitajući napise u medijima pojavljuje informacija da su nejasne zakonske odredbe. Ona smatra, kako je izjavila, da svako treba da poznaje zakon. „Nepoznavanje zakona ne treba nikoga da opravdava“, rekla je na sjednici.

Prilikom donošenja odluke CIK ocjenjuje i namjeru osobe koja dijeli sadržaje, a iz prakse je vidljivo da se stranke kažnjavaju čak i onda kada podijele medijske objave u kojima se vrši promocija kandidata smatrajući da je onaj koji dijeli određeni tekst odgovoran za njegov sadržaj. 

Da li su novčane kazne odvraćajuće?

U do sada izrečenim sankcijama CIK se vodio praksom da prva izrečena kazna bude 3.000 KM, osim u pojedinim slučajevima poput spota stranke Snaga naroda. No, kazna od 3.000 KM je svega deset posto od najveće moguće kazne. U svojim obrazloženjima članovi CIK-a kažu kako se visina kazne za političke stranke svaki put povećava za novi prekršaj.

No, ni ta spoznaja za stranke ne djeluje odvraćajuće.

„Predviđene kazne su od tri do 30 hiljada KM za politički subjekt, odnosno pojedinca i načelno to su visoke sankcije ukoliko se izriču iznosi bliži maksimalnom iznosu. Međutim, uvidom u odluke CIK-a, odnosno Suda, vidimo da su kazne po nekoliko hiljada KM i zbog njihovog kontinuiranog ponavljanja, zaključujemo da se strankama isplati platiti kaznu, ali zauzeti javni i online prostor šireći svoju ideologiju“, smatra novinarka BIRN-a i Detektora Azra Husarić Omerović.

Mišljenja je, kako je dodala, da će politički subjekti bez obzira na visinu kazne nastavljati ponavljati takvu praksu, sve dok im mandat i mogućnost kandidovanja ne bude upitna.

Da novčane kazne nemaju odvraćajući karakter smatraju čak i članovi CIK-a koji su poveli diskusiju nakon što je stranka SDA kažnjena sa 4.000 KM, iako je od dana raspisivanja izbora već bila kažnjavana.

„Smatram da 4.000 KM nema odvraćajući karakter. Ako je kazna ponovljena, a stranka ponovi prekršaj onda sankcija mora biti bar duplo veća. Ovako imamo uvećanje od 30 posto. Mislim da to neće imati odvraćajući karakter. Ovom odlukom ćemo uspostaviti praksu za buduće kažnjavanje CIK-a u istim i sličnim slučajevima. Ne mislim da je kaznena politika dobra. Mislim da to nije dobro“, rekla je članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina na 43. sjednici CIK-a.

Na činjenicu da stranke novčane kazne ne brinu previše, upozorio je i član CIK-a Željko Bakalar.

„6.000 KM najveća kazna koja je potvrđena od Suda BiH nije imala odvraćajući karakter“, upozorio je Bakalar.

Granični slučajevi CIK-a

Dok se politički subjekti žale da im nije jasno šta je preuranjena kampanja a šta nije i šta se smatra funkcionerskom kampanjom a šta redovnim aktivnostima, sagovornici Media.ba kažu da bi jasne granice nedozvoljenih i dozvoljenih aktivnosti trebalo da budu svima jasne.

“Apsolutno je jednostavno utvrditi šta je preuranjena kampanja ako imamo zakonom predviđen period za vođenje kampanje, a s druge strane vidimo da neko promoviše ideje stranke, predstavlja dijelove programa stranke, nudi rješenja za probleme u svojoj zajednici, kritikuje rad drugih i predstavlja kako bi to on uradio. Najjednostavnije ukoliko zloupotrebljava javni i online prostor kako bi se predstaviti ili stekli popularnost u svrhu dobijanja izbora”, kaže Husarić Omerović.

Dodaje da uvidom u neke ranije prijave CIK-a, vidimo da se, kako ističe, plastično tumače vođenje predizborne kampanje i da su zbog toga izrečene kazne deset puta manje od broja prijava.

CIK ocjenjuje svaki slučaj pojedinačno, međutim primijetna su značajna odstupanja u odlukama i utvrđivanju bitnih činjenica i okolnosti, kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internationala.

On kaže da su bili primjeri zloupotrebe djece, odnosno da političari dolaze u posjetu djeci sa poteškoćama u razvoju, javno objavljuju detalje posjete na društvenim mrežama uz stranačke simbole koje su nosili u posjetu, ali da CIK tu, kako navodi, ne vidi ništa sporno.

“Dakle, ima do CIK-a, ali naravno ima i do političara koji se zaista znaju prilagoditi preuranjenoj kampanji i zamaskirati je na način da je svima jasno da je riječ o promociji, ali organ koji bi trebalo to da sankcioniše ne nađe dovoljno mjerljivih dokaza. Naravno, upravo zato što se treba cijeniti svaki slučaj pojedinačno pred CIK-om nije jednostavan posao, ali bi svakako trebalo pokloniti više pažnje jasnom utvrđivanju svih okolnosti”, kaže Ožegović.

U zvaničnom odgovoru na naša pitanja iz CIK-a kažu kako im je lako procijeniti šta je preuranjena izborna kampanja.

„Centralna izborna komisija BiH smatra da su jasne odredbe Izbornog zakona BiH i podzakonskih akata Centralne izborne komisije BiH koje se odnose na ‘preuranjenu kampanju’ i uglavnom se odluke donose jednoglasno na sjednicama Centralne izborne komisije BiH koje javnost može pratiti uživo, a i pogledati naknadno na YouTube kanalu Centralne izborne komisije BiH“, stoji u odgovoru na upit Media.ba.

No, na sjednicama CIK-a, situacija je  drugačija i na nekoliko sjednica diskusija se vodila oko „graničnih slučajeva“.

Jedan od takvih primjera je i prijava protiv kandidata SDA za Skupštinu Brčko distrikta Bahrije Ribića koji je objavio fotografiju radnika sa svog imanja u zelenim majicama sa logom SDA.

„Ne možemo nikome zabraniti da se slika sa bilo kakvim majicama te je prijedlog službe da se donese  zaključak da se postupak pokrenut po službenoj dužnosti obustavlja“, rekli su iz pravne službe CIK-a u obrazloženju svog prijedloga.

Članovi CIK-a su usvojili ovaj prijedlog i odbili prijavu protiv SDA, ali su neki od članova CIK-a imali i drugačija mišljenja.

„Meni je ovo na granici, ali podržaću odluku većine“, rekla je predsjednica CIK-a na 44. sjednici CIK-a.

„Nekada i sami teško donosimo odluku i naša služba, i diskutujemo puno i na kolegiju. Ovdje namjera nije bila da kao pristalice promoviraju stranku jer su u pitanju radnici iako su obilježja vidna i može se shvatiti da je promocija. Zato su svi slučajevi slučaj za sebe i u svakom slučaju posebnu pažnju treba posvetiti da li se radi zaista o promociji. Nije jednostavno, ali sreća je da sve naše odluke podliježu kontroli. Sve do sada donesene odluke smo imali potvrđene od strane Suda BiH. Znači da smo ipak dobro procijenili“, rekla je predsjednica CIK-a diskutujući o ovom slučaju.

Za člana CIK-a Željka Bakalara graničan je i slučaj prijave protiv Marka Novaka, predsjednika GO HDZ Mostar da je učešćem u otvaranju objekta Hrvatske pošte zloupotrijebio javne resurse. U postupku je utvrđeno da je učestvovao kao gost, da se nije obraćao, da nije slao političke poruke, a da je na svom Facebook profilu objavio tekst u kojem se osvrnuo na događaj bez slanja političkih poruka.

Za Bakalara je predstavlja granični slučaj, kako govori, te navodi prijavu protiv Dragana Čovića po istom događaju, gdje je utvrđeno da se Čović obratio kao predsjednik Udruge HNS, i da su članovi CIK-a donijeli odluku da se prigovor odbija kao neosnovan.

„Međutim, ovdje imamo obraćanje dužnosnika samo jedne političke stranke što nije sporno kad su oni državni, entitetski dužnosnici međutim gospodin se obratio u svojstvu predsjednika GO HDZ BiH, a nismo imali predstavnika nijedne druge političke stranke. Zato kažem da je meni ovo granični slučaj“, rekao je Bakalar.  

Za članicu Vanju Bjelica-Prutina ovaj slučaj nije bio graničan: „Za mene nije riječ o graničnom slučaju, nije riječ ni u onom drugom po pitanju SDA za koji ste rekli da je granični. Rekli ste da nije bilo promocije kandidata ili stranke, pa ne nalazim ništa granično. Osoba koja je prisustvovala skupu nije iznijela nijednu političku poruku. Ja zaista ne znam šta je granično.“

Sličnog stava je bio i član CIK-a Vlado Rogić rekavši da ne mogu zaustaviti politički život i da se ne može svako otvaranje objekata svrstati u kontekst izborne kampanje.

„Ovih dana imamo slučaj gdje se kaže od prijavitelja da se prvi put uvode neka sredstva, pa ne možemo zabraniti sada zato što je izborna kampanja da se u proračun ne uvode i po prvi put neka sredstva i noviteti i da se život nastavi kao da izbora nema“, rekao je Rogić.  

Linija je tanka, a mnogi političari u BiH suvereno hodaju po njoj izbjegavajući sankcije. Iz prakse CIK-a je jasno da se najmanje kažnjava zloupotreba javnih resursa odnosno da se ona najteže dokazuje.

„S druge strane, funckionerska kampanja je, po mom ličnom mišljenju, jedan segment preuranjene kampanje jer stavlja druge kandidate u neravnopravan položaj, a koriste se još i javni resursi u periodu kada nije zakonska predizborna kampanja, ali kada je uticaj na glasače itekako moguć“, smatra Husarić Omerović.

Dodaje da su sve preuranjene kampanje skrivene na neki način, jer svi političari nastoje upakovati svoje istupanja kako ne bi bilo kažnjivo.

„Jedna od meni lično najgorih preuranjenih kampanja se tiče one koja ima dodira sa funkcionerskom i u kojoj dodira imaju i mediji koji daju prostor tim kandidatima. Svakodnevno viđam političare koji su i ove godine kandidati kako gostuju u programima bh. televizija i doslovce promovišu svoj plan rada i na neki način predstavljaju svoju kandidaturu“, zaključuje Husarić Omerović.

Izvor: Media.ba