fbpx

Nova eksplozija troškova na autoputu: Mutne radnje na dionici Poprikuše – Nemila

Nova eksplozija troškova na autoputu: Mutne radnje na dionici Poprikuše – Nemila

Foto: JP Autoceste FBiH

Na još jednoj dionici autoputa na području Federacije BiH došlo je do eksplozije troškova! Riječ je o dionici Poprikuše – Nemila između Zenice i Žepča. Cijela ova priča, koju je istražio Fokus, kontaminirana je korupcijom, slično kao u slučaju dionice Vranduk – Ponirak, koja je uveliko predmet istrage Tužilaštva HNK.

 Piše: Amil Dučić

Dionica se rasprostire na 5,5 kilometara. Ugovor je težak 208 miliona eura odnosno 407 miliona KM, a potpisan je 16. novembra 2020. godine.

Početak radova uslijedio je u februaru 2021. godine. Završetak radova bio je predviđen u maju 2024, dakle za nešto više od pet mjeseci.

Odluka Autocesta FBiH

Međutim, niti će ova dionica biti završena u maju 2024. niti će koštati 407 miliona KM. Umjesto toga, prema odluci Autocesta FBiH od 17. oktobra, a do koje je došao Fokus, glavnom izvođaču radova, turskoj kompaniji Cengiz Insaat, koja je angažirana i na nizu drugih dionica, odobrena je isplata od dodatnih 53,2 miliona KM (27,2 miliona eura) i produžetak roka za izvođenje radova za dodatna 182 dana!

Faksimil odluke Autocesta FBiH o odobrenju 272 miliona eura

Faksimil odluke Autocesta FBiH o odobrenju 27,2 miliona eura

Razlog zbog čega se odobrava dodatnih 53,2 miliona KM, kako se obrazlaže u odluci Autocesta FBiH, jesu fizički uslovi na koje je naišao izvođač radova, a koje nije mogao identificirati iz javnih podataka i ugovorene dokumentacije. Preciznije se navodi da se „izgradnja tunela Golubinja na ovoj dionici izvodi u slabim geološkim formacijama, što potvrđuju deformacije praćene tokom iskopa, koje su dovele do upotrebe znatno težih potpornih sistema“.

No, to nije ni konačan iznos kojeg će Cengiz Insaat dodatno naplatiti. U dokumentu koji potpisuje šef projekta ove dionice Reuf Kadrić, a koji je također u posjedu Fokusa, navodi se da suma od 27,2 miliona eura ne predstavlja potpunu isplatu svih troškova.

dio gradilista Poprikuse Nemila Foto D. Begovic 1

Dio gradilišta Poprikuše – Nemila, foto: Fokus.ba

– Prihvatanjem evaluacije inžinjera doći će do probijanja ugovorene vrijednosti radova tako što će se morati obezbijediti dodatna sredstva za realizaciju ugovora, uključujući ovo potraživanje i prilagodbu cijene za završetak ugovora Poprikuše – Nemila bit će potrebno dodatno cca 83 miliona eura bez PDV-a. Na osnovu ugovornih odredbi, potrebno je pripremiti dodatak ugovoru – stoji u aktu Autocesta FBiH.

Dakle, umjesto već odobrenih 53,2 miliona KM, Cengizu će se dodatno isplatiti 162 miliona KM (83 miliona eura), što ukupno iznosi 215,2 miliona KM! Ovaj dodatni iznos čeka formalno odobrenje Uprave Autocesta FBiH.

Faksimil dijela akta sefa projekta dionice o dodatnih 83 miliona eura

Faksimil dijela akta šefa projekta dionice o dodatnih 83 miliona eura

To, međutim, ni izbliza nije cijela priča. U proteklim mjesecima, prema informacijama našeg portala, vodila se grčevita borba da se Cengizu odobri i daleko više od onoga što je u konačnici (privremeno) odobreno. U igri su bili pritisci na sami nadzorni organ, a to je italijanska firma IRD Engineering S.R.L, da se Cengizu odobre dodatni milioni, i to zbog „nepredviđenih fizičkih uslova“ na koje je naišao tokom izvođenja radova.

faksimil dijela dokumenta direktora IRD upucen Cengizu

Faksimil dijela dokumenta direktora IRD upucen Cengizu

Naime, Cengiz je prvobitno tražio da se ukupan iznos radova od 407 miliona KM poveća za 185 miliona KM (94,5 miliona eura), a rok za završetak radova produži za dodatnih 515 dana! To znači da bi se ova dionica, kako je prvobitno bio zamislio Cengiz, završila tek najesen 2025. godine.

Šta kaže italijanski nadzor

Nadzorni organ, firma IRD iz Italije, o čemu svjedoči njihov akt od 3. juna do kojeg smo došli, iznijela je niz neslaganja s Cengizovim zahtjevima. Ovaj akt potpisuje projektni direktor IRD-a Paolo Orsini.

U njemu, između ostalog, Orsini u oštrijem tonu demantira Upravu Cengiza da je inžinjer IRD-a odobrio bilo kakvo povećanje troškova dionice, pri čemu naglašava da izvođač radova (Cengiz) nije u skladu s propisima niti odgovarajućim dokazima i dokumentacijom potkrijepio svoje zahtjeve o povećanju troškova.

Iako Orsini u ovom aktu upućenom Cengizu naglašava spremnost IRD-a da sagleda sve argumente u vezi s povećanjem troškova, on ipak u jednom dijelu potcrtava kako su od izvođača radova očekivali da, kada se suoči s nepredviđenim i otežanim uslovima, odmah obavijesti inžinjera, a da sami „nepredviđeni uslovi“ budu adekvatno dokumentirani. Također, naglašava se da je Cengiz već odbijao prijedloge IRD-a koji mu nisu išli u korist.

No, nakon višemjesečnih previranja, IRD u septembru popušta pod pritiskom i odobrava dodatnu isplatu Cengizu od 53,2 miliona KM.

U kratkoj izjavi za Fokus, inžinjer IRD-a Džeko Skenderović, koji je bio angažiran kao glavni inžinjer za projekat dionice Poprikuše – Nemila, potvrdio je da je zbog ogromnih pritisaka i prijetnji, s ciljem da se udovolji zahtjevu Cengiza, bio primoran da napusti ovaj projekat.

– Pritisak je posebno vršio Asmir Dževlan (izvršni direktor Autocesta za projektiranje i građenje, op.a.). Kazao sam Upravi Autocesta, glasno i jasno, da je cijela priča o povećanju troškova neregularna te da se ne mogu saglasiti sa zahtjevima Cengiza ni načinom kako se, neprofesionalno, tražilo povećanje troškova i probijanja roka. Doživio sam pritiske i prijetnje zbog čega sam odlučio napustiti projekat – rekao nam je Skenderović.

Sarajevo Tower i Meganet

Asmira Dževlana, kao i ostatak nove Uprave Autocesta na čelu s Denisom Lasićem, Vlada FBiH je imenovala 18. maja, a Nadzorni odbor je ovo imenovanje potvrdio 26. maja. Dževlana na poziciju v.d. izvršnog direktora za projektiranje i građenje podržao je SDP. Netom prije nego što će biti imenovan na ovu poziciju, zbog potencijalnog sukoba interesa, Dževlan se odrekao pozicije generalnog direktora poznate građevinske firme Ans Drive koja stoji iza projekta Sarajevo Tower.

Iz nekoliko izvora u Autocestama FBiH nam je potvrđeno da je u cijeloj ovoj priči i nekadašnji SDP-ov direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica. On je u oktobru 2015. godine osnovao firmu Meganet d.o.o. Sarajevo. U zvaničnom sudskom registru poslovnih subjekata Grabovica se i dalje vodi kao osnivač Meganeta.

izvod iz sudskog registra o firmi Meganet

Izvod iz sudskog registra o firmi Meganet

Neposredno prije nego što će Dževlan biti imenovan za v.d. izvršnog direktora u Autocestama, Ans Drive i Meganet su dogovorili da firma koju je osnovao Grabovica stekne vlasništvo poslovnog prostora od 110 kvadrata na 1. spratu Sarajevo Towera.

izvod iz etaziranja Sarajevo Towera firma Meganet

Izvod iz etažiranja Sarajevo Towera

O tome svjedoči zvaničan izvod iz projekta izvedenog etažiranja koji je u posjedu Fokusa. Nadalje, Meganet je, kako nam je nezvanično potvrđeno iz firme Euro-asfalt, dobavljač tunelskog podgradnog materijala i folija ovoj firmi, a koja je manjim poslom angažirana i na samom projektu dionice Poprikuše – Nemila.

Direktor Euro-asfalta Jasmin Bučo za Fokus je potvrdio da ova firma izvodi jedan manji segment zanatskih radova na projektu Poprikuše – Nemila. Kao podizvođač radova, i to upravo turskom Cengizu, Euro-asfalt je angažiran i na dionici Medakovo – Ozimice, koja je također u izgradnji.

Ta dionica je ukupne vrijednosti 361,7 miliona eura. Iz Autocesta FBiH Fokus je dobio zvaničnu informaciju da je Cengiz na toj dionici, „na osnovu komentara od strane nadzora dostavio 6. novembra dopunjeni zahtjev za odobravanje firme Euro-asfalt kao podizvođača“.

Ko je odgovorio, a ko nije

Na dionici Putnikovo brdo – Medakovo (167 miliona eura) Euro-asfalt je glavni izvođač radova, a IRD je i na toj dionici angažiran kao nadzorni organ.

Kada je riječ o firmi Meganet, prema zvaničnim finansijskim podacima koje vodi bonitetna kuća Dun & Broadstreet, ukupni prihodi ove firme u proteklim godinama rapidno su rasli. U 2020. godini iznosili su 1,3 miliona KM, u 2021. godini 1,7 miliona, da bi se u 2022. godini popeli na čak 5,7 miliona KM! Srazmjerno tome je rastao kapital, kao i neto dobit.

Finansijskih podaci o poslovanju firme Meganet

Finansijski podaci o poslovanju firme Meganet

Fokus.ba se u više navrata službenim putem obraćao firmi Meganet radi stava o svemu navedenom, no odgovor na naš upit je izostao. Njega ćemo naknadno objaviti ukoliko ga dobijemo. Između ostalog, postavili smo pitanje i o samom odnosu Grabovice i Dževlana, te o drugim pojedinostima.

Odgovore nismo dobili ni od firme Ans Drive, kao ni od Cengiza gdje smo poslali službene upite i samom vođi projekta Poprikuše – Nemila Evrenu Utku Goku (koji je nekada bio direktor Cengiza), kao i njegovim saradnicima na ovom projektu.

Upravi Autocesta FBiH, čiji je član i Dževlan, uputili smo niz pitanja o navedenoj dionici, a suočili smo ih i s navodima o pritiscima, kao i o postupanju samog Dževlana. U odgovoru za Fokus, iz Autocesta FBiH su, između ostalog, naveli da kompletna uprava i njen član Dževlan „predano rade na zatvaranju svih otvorenih pitanja sa izvođačima radova, te uspostavljanju i vraćanju narušenih odnosa svih učesnika u građenju“.

gradiliste Poprikuse Nemila Foto Autoceste 1 1

Gradilište Poprikuše – Nemila, foto: JP Autoceste FBiH

Kritizirajući rad dosadašnjih uprava, kao i one prethodne na čelu s Elmedinom Voloderom, iz Autocesta FBiH napominju da je dosadašnji način ugovaranja bio sve drugo osim otvoren i transparentan.

Očekuju odlučnu reakciju tih institucija

Kažu da je o svim do sada utvrđenim nepravilnostima koje odstupaju od potpisanih ugovora, uslova kreditora i važećih zakona, nova uprava obavijestila nadležne institucije i očekuju odlučnu reakciju tih institucija.

Odgovor Autocesta FBiH o samim nalazima na dionici Poprikuše – Nemila, zbog obimnosti, objavljujemo na sljedećem LINKU.

Treba napomenuti da se ova dionica finansira i sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 70 miliona eura, zatim Evropske investicione banke (EIB) u visini od 90 miliona eura te bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 41,1 milion eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

infografika v1 1086x1536

Fokus.ba