Odlazak stanovnika susjednih država u zemlje EU je također prisutan, ali je iseljavanje iz BiH dodatno potaknuto političkim podjelama i opstrukcijama protiv države, naglašava Zukić.
Alarmantno, a za mnoge nevjerovatno zvuče podaci o odlasku stotina hiljada ljudi iz BiH, prije svega mladih. Neki dovode u pitanje, odnosno propituju te brojke, što je također s jedne strane razumljivo, jer kao da nismo svjesni procesa koji se odvija pred našim očima i oko nas. S druge strane, svako u BiH zna iz svog okruženja barem nekoliko primjera odlaska mladih u inostranstvo, i stoga je krajnje vrijeme da umjesto tog propitivanja, nadležne institucije stave na dnevni red ovo pitanje odnosno problem, prema resoru koji im je u nadležnosti – izjavila je za Fenu Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH.
Politička nestabilnost, ekonomska neizvjesnost i socijalni razlozi, dodatno usložnjeni pandemijom koronavirusa, jednom riječju opšta nesigurnost, tjeraju mlade na odlazak iz BiH.
– Samo prije deceniju, bilo je nezamislivo da će riječi rat, podjele, naoružavanje, međunarodni posmatrači, ponovo biti dominantne u medijskim izvještajima, dijaloškim emisijama i u svakodnevnom životu. Nažalost, opet se vraćamo unazad, u neizvjesnost, podjele, sukobe… samo 26 godina od zaustavljanja rata u BiH – kaže Zukić dodajući kako u tom kontekstu mladi dodatno vide besperspektivnost života u BiH.
Naglašava da je bilo nezamislivo, radeći tri decenije s izbjeglicama, raseljenim i povratnicima, da će se dogoditi ponovni egzodusi, ovog puta ‘mirnodopskog iseljavanja’. Odlazak stanovnika susjednih država u zemlje EU je također prisutan, ali je iseljavanje iz BiH dodatno potaknuto političkim podjelama i opstrukcijama protiv države, naglašava Zukić.
Pola miliona Bosanca i Hercegovca su od 2013. godine do danas napustili ovu zemlju ostavljajući svoje domove a mnogi i plodna imanja.
– Nasuprot njihovom iseljavanju, desetine hiljada političara ostvarauju benefite radeći na podjelama, konfliktima, opstrukcijama, neprovedbama svega čega se dosjete, profitirajući na račun destabilizacije BiH. Očito je da u našoj zemlji egzistiraju dva, paralelna života, a to su život političara i život stotina hiljada čestitih, vrijednih a obespravljenih i umornih građana kako u Federaciji tako i RS i Brčko Distriktu – ocjenjuje Zukić, rezimirajući aktuelnu društvenu i političku situaciju u BiH na startu Nove godine.
Naglašava da je medunarodna zajednica, kada je odlučila da povratak u BiH bude realnost, bila uz povratnike, finansijski pomagala i fizički ih štitila…
-Prateći 26 godina kao nevladina organizacija realizaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma od njegovog potpisivanja do danas stekli smo brojna iskustva, razvili vlastitu mrežu aktivist i volontera, stvorili baze podataka, radeći na implementiraciji Aneksa VII Mirovnog sporazuma. Posljednjih godina smo pokrenuli i proveli niz projekata samozapošljavanja u 31 općini uz finansijsku podršku SAD, švicarske vlade, Canada fonda za pomoć lokalnim zajednicama, kako bi usporili trend odlaska mladih i cijelih porodica. Stotine porodica je otpočelo s radom u svojim seoskim domaćinstvima dokazujući da je moguće zaraditi i živjeti od svog truda i znanja u oblasti agro turuzma. Stoga se pitamo da li je smišljeno Anex VII Dejtonskog sporazuma doveden u pitanje, jer oni koji su se godinama skrivali iza Dejtona danas nam umjesto Mirovnog sporazuma najavljuju podjele, disolucije, rat – kaže Zukić.
Na kraju razgovora pojasnila je su da brojčani podaci o bh. građanima koji su se iselili iz naše zemlje rezultat kontinuiranog rada na terenu. Do podataka se došlio preko terenskih posjeta saradnika (kolaboratora) koje je angažovala Unija za održivi povratak, uključeno je preko 1.170 mjesnih zajdenica, lokalne NVO, uposlenici Unije, socijalne službe, škole.
– S obzirom da je koncept rada Unije, koja je sljedbenik Saveza izbjeglica, stalni rad na terenu sa izbjeglicama, raseljenim, povratnicima, komunikacija sa dijasporom, to je i prikupljanje podataka u ovom slučaju o iseljavanju iz BiH dio našeg stalnog angažmana. Jer svi problemi se bolje uočavaju na terenu, u razgovoru sa ljudima – pojašnjava Zukić.
