Premda je mostarski 'Soko' već davno zatvorio proizvodna vrata i dan danas se lijepo zarađuje od prodaje njegove imovine, i čerupa imovina tvrtke u kojoj je nekada (uključujući pogone u Čitluku, Grudama, Ljubuškom i Nevesinju) radilo 8.000 radnika.
U maloj privatizaciji Sokola do 2003. godine 19 ljudi kupilo 33 posto tvrtke uz obvezu zapošljavanja novih 138 radnika i ulaganje oko 800 tisuća eura, što se nikada nije dogodilo. Drugo krilo i obje noge, što ga je i dokrajčilo, Soko je izgubio u velikoj privatizaciji tri godine kasnije, kada je prodano preostalih 67 posto kapitala vojnog dijela “Sokola”.
Danas je, prema podacima burze, vlasnik 44 posto ukupnog broja emitiranih dionica Sokola, a čini se da mu je temeljna djelatnost prodaja imovine državnim tvrtkama.
Najmanje trojica direktora javnih poduzeća kupila su nekadašnju imovinu Sokola, kojom sada raspolaže Elektroprivreda HZ HB na čelu s direktorom Marinkom Giljom, Elektroprijenos na čelu s Matanom Žarićem, te Uprava za izravno i neizravno oporezivanje na čelu s Mirom Džakulom. Svima njima je, teško je vjerovati, slučajno za oči zapela imovina bivšeg Sokola.
Matan Žarić (Elekektroprijenos BiH – HDZ BiH) natječaj za kupnju zemljišta u Rodoču objavio je 2015. godine. U javnom pozivu traži parcelu od 4.000 četvornih metara, mora biti na užem području Grada, mora biti smještena uz glavnu prometnicu najmanje jednom cijelom stranom!? Mora imati i mogućnost gradnje višekatnog objekta G1+P+3.
Reklo bi se da već znaju koje zemljište kupuju. U novoj 2022. zemljište leži neiskorišteno, jer je zapravo ovdje mogućnost gradnje u trenutku kupnje upitna, no o tome kasnije.
Sokolove hale završile i kod Elektroprivrede
Osim Elektroprijenosu i Matanu Žariću, Soko zrakoplovstvo, kojem je većinski vlasnik tvrtka Ante Vidačka zemljište i hale prodavao i drugim HDZ-ovim direktorima.
Jednu od napuštenih Sokolovih hala prodali su Stanić grupi, da bi ih Stanić grupa prodala Elektroprivredi HZ HB.
Direktno ili posredno Sokolova imovina završava kao vlasništvo javnih poduzeća, čime se javni novac preusmjerava u željene tokove.
“Sukladno potrebama i Planu poslovanja JP EP HZ HB d. d. Mostar, nakon javne objave putem licitacije, kupila je prostor od tvrtke ‘Boreas’ d.o.o. Kreševo. Temeljem procijene vještaka građevinske struke prostor je plaćen 2,4 mil KM, a koristit će se za potrebe skladišta roba, materijala i opreme Društva”, potvrdila je našem portalu Marija Buntić, iz sektora korporativnih komunikacija Elektroprivrede HZ HB, upitana je li točno da je EP HZ HB kupila halu od Stanića (nekadašnji Soko), koliko je istu platila, te za što će joj služiti.
Elektroprivredi ovaj prostor ne služi zapravo još nizašto. Vrata hale koju su kupili do Stanića, a Stanić od Sokola su zatvorena, a na njima je katanac. Prvi susjed Elektroprivredinoj praznoj sali je Uprava za izravno i neizravno oporezivanje, te su HDZ-ovi direktori Marinko Gilja i Miro Džakula praktični susjedi u nekadašnjem Sokolu.
I Džakula je poput Gilje zaposjeo zemljište na mjestu bišeg Soko zrakoplovstva, na jednome je regionalni mostarski centar Uprave za izravno i neizravno oporezivanje, a preko puta također njihova zgrada.
Elektroprijenosu, Promarku i Upravi za izravno i neizravno oporezivanje slali smo upite vezano za kupnju i prodaju nekadašnjeg sokolova zemljišta. Iz Elektroprijenosa tvrde da nije ništa namještano.
„Elektroprijenos BiH a.d. Banja Luka je nakon provedenog postupka javnog natječaja za kupovinu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovnog objekta sjedišta OP Mostar sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine s SOKO Zrakoplovstvom d.d. Mostar. Ugovor o kupoprodaji nekretnine s SOKO Zrakoplovstvom d.d. Mostar je sklopljen za cijenu 143KM/ m², a kupljeno je 4 726 m² građevinskog zemljišta“, kaže u odgovoru na naš upit Jovana Mirković, referent za odnose sa javnošću i informiranje Elektroprijenosa, praktično potvrdivši da su zemljište od Soko zrakoplovstva kupili za 675 818 tisuća maraka. Tvrde da nisu unaprijed znali što kupuju.
„Kompanija Elektroprijenos BiH provela je postupak javnog natječaja za kupovinu građevinskog zemljišta za izgradnju posovnog objekta sjedišta OP Mostar. Planirano je da se poslovni objekat sjedišta OP Mostar nalazi na lokaciji koja je pogodna za izgradnju većeg poslovnog objekta, da se u neposrednoj blizini nalazi komunalna i putna infrastruktura jer to u značajnoj mjeri utječe kasnije na smanjenje troškova izgradnje poslovnog objekta, te da posjeduje urbanističke uvjete gradnje, a ali bez pretendiranja na bilo koju konkretnu lokaciju“, navodi dalje u odgovoru Mirković.
Zanimljivo je da u isto vrijeme kada Elektroprijenos kupuje zemljište od Soko zrakoplovstva, njegov većinski dioničar Promark gradi zgradu Elektroprijenosa u Raštanima.
No, iz elektroprijenosa su ustrajni da nije bilo pretendiranja. „Kriterij za odabir ponude po predmetnom javnom pozivu je bila najniža jedinična cijena 1 metra četvornog zemljišta izračena u konvertibilnim markama (cijena 70 posto) i pogodnost lokacije za izgradnu poslovnog objekta 30 posto (ukupna površina parcele, položaj parcele, oblik parcele, blizina komunalne infrastrukture, reljef, urbanistički uvjeti gradnje i drugo. Sve pristigle ponude osim izabranog ponuđača (pristigle su još dvije) su bile znatno skuplje po metru četvornom od izabranog ponuđača“, zaključuje Mirković dodavši da je kompletna natječajna procedura dostupna na njihovim stranicama. Međutim, uvjeti gradnje, koje spominju kao jedan od kriterija, u trenutku kupnje su upitni.
Elektroprijenos u Rodoču planira graditi zgradu poduzeća, tj. poslovni objekt, no u tom dijelu grada zapravo još nema regulacijskog plana, pa tako ne može dobiti ni potrebne dozvole. Samim time upitna je i mogućnost gradnje iz javnog poziva, koja je u vrijeme kupnje zemljišta bila samo teoretska, ili ipak ne? U vremenskom vakumu nepostojanja gradske vlasti i nedonošenja novih planova Gradom Mostarom je haralo Povjerenstvo za davanje stručne ocjene, koje bi SDA-u i HDZ-u uskakalo kad bi trebali graditi gdje se ne smije. Treći srpnja prošle godine to Povjerenstvo daje stručnu ocjenu da Elektroprijenos ovdje može graditi. Mišljenje potpisuje predsjednik Zijad Hadžiomerović (SDA). Izvješće o radu tog Povjerenstva nije dobilo podršku na GV Mostara.
Treći direktor koji je šopingirao Sokolovo zemljište i dolje smjestio regionalni centar šuti na naš upit.
Koliko je Uprava za izravno i neizravno oporezivanje platila zemljište u Rodoču tvrtki Sokol zrakoplovstvo (Promark je većinski dioničar), o koliko se kvadrata radi i je li bilo povoljnije opcije, i atraktivnije lokacije. Jesu li na odabir zemljišta i lokacije i u kojoj mjeri utjecali stranački odnosi pitali smo ih u ponedjeljak.
„Sutra ćete dobiti tražene informacije“, potvrdili su isti dan. Sutra je bilo u utorak, a odgovora nema.
