Human Rights Watch o BiH: Politička diskriminacija Roma, zločini iz mržnje, napadi na aktiviste…
Human Rights Watch
Presudom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz avgusta 2023. godine protiv ograničenja teritorijalnog i etničkog glasanja istaknut je izostanak napretka bh. vlasti u rješavanju diskriminatornog izbornog sistema u Bosni i Hercegovini. Lezbejke, homoseksualci, biseksualne i transrodne osobe (LGBT) suočavaju se s ograničenjima u pogledu okupljanja i s pritiscima zvaničnika u nekim dijelovima zemlje. Bosna i Hercegovina nema efikasne sisteme zaštite žrtava rodno zasnovanog nasilja. Novi zakoni u Republici Srpskoj kriminaliziraju klevetu i ograničavaju strano finansiranje civilnog društva, navodi se u godišnjem izvještaju organizacije Human Rights Watch za BiH.
U svom izvještaju o proširenju iz novembra 2023. godine, Evropska komisija je istakla da Bosna i Hercegovina treba uložiti dodatne napore kako bi ispunila 14 prioriteta iz ključnih integracijskih reformi. Preporučila je da se sa pregovorima o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji otpočne čim se postigne potrebni nivo usklađenosti.
Diskriminacija i netolerancija
Kontroverzne izmjene izbornog zakona koje je Ured Visokog predstavnika (OHR) nametnuo neposredno nakon zatvaranja birališta na dan izbora u oktobru 2022. godine dovele su do toga da su ljudi glasali prema jednom sistemu, ali su njihovi glasovi prebrojavani prema drugom, što je izazvalo brojne kritike kako međunarodne tako i domaće javnosti. Reformom izbornog zakona nije riješena politička diskriminacija Roma, Židova i drugih osoba koje su ustavom spriječene da se kandiduju za predsjedništvo.
U avgustu je ESLJP utvrdio da se teritorijalnim i etničkim ograničenjima u izbornom zakonu Bosne i Hercegovine krše ljudska prava jer se građanima nije dozvoljavalo da glasaju za kandidate po vlastitom izboru na izborima za parlament i predsjedništvo 2022. godine. Ovo je šesta presuda Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornom izbornom sistemu BiH od ključne presude o prebivalištu iz 2009. godine.
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) zabilježila je 88 zločina iz mržnje od januara do avgusta 2023. godine, od kojih je većina bila na etničkoj i vjerskoj osnovi. U vrijeme pisanja ovog teksta, pred sudovima se vodilo 15 postupaka za zločine iz mržnje, ali niko nije bio osuđen.
S obzirom na nekoliko napada na povratnike u Republiku Srpsku 2023. godine i slabe napore vlasti da te slučajeve istraže, udruženja žrtava su u septembru pozvala mirovne snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR operacija Althea) da zaštiti povratnike. Također, OHR je u septembru pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da obezbijede sigurnost u svim dijelovima zemlje.
U julu je Evropski parlament pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da poboljšaju zaštitu ljudskih prava, te donesu mjere za suzbijanje nejednakosti i osiguranje socijalne zaštite Roma.
Prava osoba s invaliditetom
Pojava videosnimka u avgustu, koji prikazuje uposlenika državnog zavoda kako zlostavlja čovjeka s invaliditetom, naglašava dugogodišnji propust vlasti u Bosni i Hercegovini da osiguraju prava osoba s invaliditetom i okončaju njihovu institucionalizaciju. Ovaj incident je uslijedio nakon prethodnih incidenata u istoj ustanovi koji su uključivali djecu. Umjesto da se suoči s osnovnim uzrokom zlostavljanja i da se obaveže da će izmjestiti osobe s invaliditetom iz institucija i uključiti ih u zajednicu, ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prijetio je podizanjem krivičnih prijava protiv onih koji su snimili video i podijelili ga s medijima.
Odgovornost za ratne zločine
Napredak u pogledu utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine i dalje sporo teče, a istrage, krivično gonjenje i sudski postupci traju godinama. Vlasti nisu uspjele ispoštovati rok da do 2023. provedu revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina. Vijeće ministara je u martu formiralo tijelo za praćenje provedbe strategije.
Problematični zakoni koji omogućavaju zamjenu kazni za ratne zločine do godinu dana novčanom kaznom i dalje su zabrinjavajući. Prema informacijama OSCE-a, u posljednjih pet godina osam osoba osuđenih za ratne zločine iskoristilo je ovu pravnu prazninu kako bi izbjegle zatvorsku kaznu, među kojima dvojica muškarca koji su osuđeni za silovanje i pokušaj silovanja djevojčica. Prijedlog za ukidanje ove prakse nije prošao u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Prema podacima OSCE-a, krajem septembra pred sudovima u BiH bilo je 232 predmeta ratnih zločina protiv 516 optuženika. Sudovi u BiH su u prvih devet mjeseci 2023. godine donijeli prvostepene presude u 15 predmeta protiv 36 optuženih, od kojih je 16 osuđeno a 20 oslobođeno. U istom periodu, doneseno je 17 pravomoćnih presuda protiv 20 optuženih, od kojih je 12 proglašeno krivima.
Zaključno sa avgustom 2023. pred sudovima je bilo 55 neriješenih predmeta, protiv 122 optuženika, u kojima se optuženi terete za seksualno nasilje povezano sa sukobom. U vrijeme pisanja ovog teksta sudovi su donijeli samo dvije prvostepene presude protiv četvoro optuženih i dvije pravomoćne presude protiv dvoje optuženih u predmetima seksualnog nasilja povezanog sa sukobom.
U avgustu, nakon godina zagovaranja organizacija civilnog društva i grupa žrtava, Federacija Bosne i Hercegovine je usvojila zakon koji prepoznaje djecu rođenu kao rezultat ratnog silovanja kao posebnu kategoriju civilnih žrtava rata s jednakim pravima u društvu. Većina preživjelih žrtava seksualnog nasilja povezanog sa sukobom još nije dobila odštetu.
Tražitelji azila i migranti
Od januara do avgusta 2023. godine, Služba za poslove sa strancima registrirala je 18.995 osoba koje su iskazale namjeru traženja azila, naspram 11.881 u istom periodu 2022. godine. Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) ukazuje na napredak u pogledu brzine obrade zahtjeva za azil.
I dalje pristižu prijave o hrvatskoj policiji koja prisilno vraća izbjeglice, tražitelje azila i migrante, uključujući djecu, u BiH i koja ih zlostavlja na granici.
Rodno zasnovano nasilje, uključujući nasilje u porodici
Istaknuti slučajevi koji su se desili tokom godine ukazuju na nedostatak odgovarajuće zaštite od rodno zasnovanog nasilja.
U avgustu je muškarac ubio svoju bivšu suprugu, prenoseći čin ubistva uživo. Žena je, neposredno prije smrtnog ishoda, prijavila vlastima prijetnje i nasilje od bivšeg supruga, no uprkos zahtjevu koji je policija uputila općinskom sudu da muškarcu izda zabranu prilaska, sud je odbio zahtjev zbog nedostatka dokaza. U drugom slučaju, Eldin Hodžić je osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva supruge 2021. godine. Ona ga je 150 puta prijavila policiji zbog porodičnog nasilja prije nego što ju je ubio pred očima njihove kćerke.
Deset godina nakon ratifikacije Istambulske konvencije bh. vlasti još nisu donijele zakonodavne mjere za sprječavanje, istraživanje i kažnjavanje rodno zasnovanog nasilja. U avgustu su bh. zvaničnici obećali da će poboljšati odgovor policije i pravosuđa te ojačati zakonodavstvo i donijeti zakon o zaštiti od nasilja u porodici.
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je 2022. godine usvojio nacrt zakona kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje s Istambulskom konvencijom, ali je njegova primjena odgođena zbog nedostatka saglasnosti na lokalnom nivou.
Seksualna orijentacija i rodni identitet
Tokom Povorke ponosa u Sarajevu, koja je održana u martu, nisu zabilježeni nikakvi incidenti, ali napad na aktiviste u Banja Luci koji su organizirali projekciju filma naglašava izuzetno tešku situaciju kada je riječ o pravima LGBT osoba u zemlji.
Prije napada, policija je na poziv koji je dva dana ranije stigao od predsjednika bosanskih Srba, Milorada Dodika i gradonačelnika Banja Luke, zabranila projekciju filma. Nakon otkazivanja događaja, policija je organizatorima kazala da napuste grad jer im ne mogu jamčiti sigurnost. Prema navodima aktivista koji su bili prisutni na licu mjesta, policija je stajala po strani dok je grupa muškaraca fizički napadala aktiviste. Povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava pozvala je vlasti da sankcioniraju odgovorne i istraže propust policije da zaštiti aktiviste.
Nekoliko dana kasnije, Dodik je najavio plan zabrane LGBT sadržaja iz školskih udžbenika i ulaska LGBT aktivista u škole.
Sloboda medija
Nacionalni javni radio i televizijski servis BHRT i dalje je finansijski paraliziran i prijeti mu zatvaranje zbog neriješenog spora sa sličnim servisom u Republici Srpskoj.
U julu su vlasti Republike Srpske donijele zakon kojim se kriminalizira kleveta i guši sloboda govora. EU izražava zabrinutost zbog nesrazmjernih ograničenja koja se ovim zakonom nameću nezavisnom civilnom društvu.
Vlasti Republike Srpske su u septembru donijele nacrt zakona o “stranim agentima” koji regulira nezavisne organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva. EU je zaključila da se ovim zakonom krše načela EU i obaveze Republike Srpske prema EU.
Venecijanska komisija Vijeća Evrope i OSCE su u junu zajednički upozorile da ovaj zakon ugrožava prava na udruživanje i izražavanje civilnog društva i medijskih organizacija.
Onečišćenje zraka i ljudska prava
Sagorijevanje uglja i drva u industriji i domovima i dalje proizvodi visoke nivoe onečišćenja zraka u BiH koji negativno utječu na pravo stanovnika na zdravlje i doprinose klimatskim promjenama. Prijelaz s uglja na obnovljivu energiju za grijanje i proizvodnju električne energije je spor proces.
Federacija BiH je u julu usvojila set zakona o energiji za proizvodnju električne energije i korištenje obnovljivih izvora energije te potvrdila prethodnu zabranu izgradnje novih malih hidroelektrana. Republika Srpska još uvijek nije usvojila sličnu zabranu, navodi se u izvještaju HRW-a.
