Zdraviji izbor za djecu i za okoliš – platnene pelene
Ljudi imaju sliku platnenih pelena kako su to naše bake radile, kako stoje satima iznad peći i otkuhavaju pelene. No, današnje se pelene samo ubace na veš mašinu na 60 stupnjeva. Postoje i biorazgradivi papirići koji se mogu staviti s unutrašnje strane pelene i oni se kasnije samo odlijepe i bace u wc. Platnene su pelene danas i dizajnirane tako da roditeljima olakšaju postupanje.
Samo jedna beba zamotana u jednokratne pelene zatrpa odlagališta s oko 800 kilograma otpada. S obzirom na krizu otpada u Hrvatskoj, riječ je o značajnom problemu. I u Hrvatskoj se sve više roditelja ipak odlučuje na izbor koji je održiviji za okoliš i zdraviji za dijete, za pelene od prirodnih materijala koje se mogu dugotrajno koristiti. "I financijska je ušteda znatna, oko pet tisuća kuna", ističe Tijana Bogdanović, voditeljica društvenog poduzeća Rodin let.
Prosječna beba rođena danas u Hrvatskoj, i u ostatku zapadnog dijela svijeta, od početka svog života sudjeluje u proizvodnji značajnih količina otpada. Bebe zamotane u jednokratne potrošne pelene zatrpaju odlagališta smeća u Hrvatskoj prosječno s oko 800 kilograma otpada u svom pelenačkom razdoblju, procijenili su iz udruge Roditelji u akciji - Roda. Udio otpadnih pelena u komunalnom otpadu je od 2 do 5,5 posto, kažu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
No, sve se više roditelja ipak odlučuje za održiviji i zdraviji izbor, za svoju djecu odabiru da provode dane zamotani u prirodne materijale, umjesto kemikalijama tretirane umjetne materijale, primjećuju u udruzi Roda koja je prva u Hrvatskoj prije više od deset godina počela s edukacijom o platnenim pelenama. Povratak je to načinu naših baka, ali na ipak puno suvremeniji način.
"U prvoj trudnoći sam puno boravila na forumu udruge Roda, čitala tuđa iskustva i općenito o prednostima platnenih pelena te smo možda i kao malo nadobudni novi roditelji zaključili da je to zdravije rješenje i da ćemo pokušati. A i sve te prekrasne šarene pelene su prilično primamljive i nevjerojatan gušt je gledati ih i opipavati. Nakon tog iskustva s prvim djetetom koje je bilo izuzetno pozitivno, korištenje platnenih pelena s drugim djetetom uopće nije bilo upitno", objašnjava Tajana Broz, majka šestogodišnje Rose i 7 i pol mjesečne Leile, zašto se odlučila upravo za platnene pelene.
A šarenilo boja koje opisuje Broz dominira policama trgovine u Ilici 133, društvenog poduzeća Rodin let koje je osnovala udruga Roda.
Članice Rode su s promocijom platnenih pelena krenule još 2004. godine. Kako su preporučivale roditeljima korištenje pelena koje se u Hrvatskoj tada nisu imale gdje kupiti, pojedine članice udruge su ih počele šivati. S vremenom se pokazalo kako na takav način ne mogu isporučiti tražene količine na vrijeme i kako proizvodi nisu standardizirani, 2008. su zato pronašli partnera u Zaštitnoj radionici u Varaždinu, tvrtki koja djeluje u sklopu srednje strukovne škole i zapošljava osobe s invaliditetom. Tamo se danas šiju pelene koje su dostupne u Rodinom dućanu u Ilici i u webshopu. 2012. osnovali su i društveno poduzeće i ideja je da se iz zarade poduzeća financiraju aktivnosti udruge.
Iz pelena se tako razvio jedan od najuspješnijih društvenopoduzetničkih projekata u Hrvatskoj koji je upravo pravi primjer ekonomije koja podržava i društvene i okolišne potrebe, promiče zdravlje, reupotrebu, smanjenje otpada, zapošljava teže zapošljive skupine i razvija lokalnu proizvodnju.
"Ovu smo trgovinu otvorili 2014. Interes stalno raste što se vidi i po tome da se posljednjih nekoliko godina više malih obrta registriralo i počelo proizvoditi platnene pelene. Postoji i ponuda crnog tržišta. Zato u trgovini nudimo i razne proizvode koji su na neki način povezani s pelenama, a ne samo pelene. No, gotovo su svi proizvedeni u Hrvatskoj i uklapaju se u viziju koju promoviramo, zdravijeg djetinjstva", pojašnjava Tijana Bogdanović, voditeljica trgovine.
U dućanu se povremeno održavaju i radionice korištenja platnenih pelena, a njih po cijeloj Hrvatskoj organiziraju i Rodine volonterke. Na radionicama se, između ostalog, roditeljima razbija predrasuda da su platnene pelene "previše posla". Naime, izračunale su da korištenje platnenih pelena danas zahtijeva svega sedam minuta dnevno više vremena od jednokratnih.
"Ljudi imaju sliku platnenih pelena kako su to naše bake radile, kako stoje satima iznad peći i otkuhavaju pelene. No, današnje se pelene samo ubace na veš mašinu na 60 stupnjeva. Postoje i biorazgradivi papirići koji se mogu staviti s unutrašnje strane pelene i oni se kasnije samo odlijepe i bace u wc. Platnene su pelene danas i dizajnirane tako da roditeljima olakšaju postupanje. Mi proizvodimo pelene na čičak i na gumbiće, one se također mogu smanjivati ili povećavati uz pomoć gumbića na različitim mjestima, tako da rastu s djetetom. Sve skupa roditelj u početku mora kupiti 20-25 platnenih pelena što je početna investicija od oko 2000 kuna. Tu je i 6 do 7 zaštitnih gaćica za cijeli pelenaški period. Jednokratne pelene koštaju roditelje pak oko 8000 kuna. Čak i kad se zbroje troškovi potrošene energije i deterdženta, ušteda je i dalje znatna u korist platnenih pelena", pojašnjava Bogdanović.
Platnene se pelene mogu sačuvati i za drugo dijete, mogu se kupiti i rabljene, a u udruzi Roda nude i uslugu popravka pelene za dvadesetak una. Time se troškovi korištenja platnenih pelena mogu još dalje sniziti.
Iz udruge Roda ističu i zdravstvene prednosti za dijete korištenja pelena od prirodnih materijala. Naime, vlaga nije jedino što smeta djetetovoj koži, smeta joj dugo zadržavanje prljavštine, pregrijavanje, umjetni materijali, nedostatak zraka. U platnenoj peleni može osjetiti kada je mokro i može vam svojim znakovima pokazati da je vrijeme za promjenu pelene. Na taj način, svjesno svojih fizioloških funkcija, ranije će se i odviknuti od pelena.
"Pelene ko pelene, male bebe urlaju koje god da im se oblače. No šalu na stranu, dijete je u nečem prozračnijem i prirodnijem, a uz to bambus, materijal pelene, čini čuda ako se guza malo zacrveni. Jednako tako, platnene pelene nemaju onaj ružan miris jednokratnih pelena. Nakon cijele noći u jednokratnoj miris je nepodnošljiv dok se platnene nikada ne osjeti preko pidžame. I svi koji su se susretali s malim bebama znaju da je dojenačka stolica jako sklona, ajmo reći, izletanju iz pelene, a to je nešto što se s platnenima gotovo nikad ne događa", opisuje pak Broz svoje iskustvo.
Unatoč svim prednostima platnenih pelena Broz se i sama suočava sa skepsom okoline i pitanjima "zašto komplicira ili kako joj se da".
"Naravno da ima nešto više posla, ali meni je neopisiv gušt sve te šarene i mekane pelene posložiti nakon pranja, a nije da ih perem na potoku pa je to neki veliki napor. U biti se radi u mom slučaju o dvije mašine tjedno više nego kad nema pelena. Dio zna komentirati da je dijete tako u mokrom pa brinu oko zdravlja, dio zna kriviti pelene da usporavaju motorički razvoj jer činjenica jest da su one deblje od jednokratnih. I naravno, neke stvari su individualne, neka djeca imaju jako osjetljivu kožu pa im svaka kap tekućine smeta kao što neka ne mogu podnijeti plastični materijal jednokratnih pelena, a neka su živahnija s manje stvari na sebi dok će druga u platnenim pelenama prohodati s 10 mjeseci, ali tu nema dokaza da to vrijedi za veći broj djece, uostalom do prije 30 godina smo svi bili u platnenim pelenama i svi smo prohodali i preživjeli", ističe.
Iako Broz zaštita okoliša nije bila najvažniji faktor u donošenju odluke o korištenju platnenih pelena, vrlo brzo je cijela obitelj uvidjela razliku u količini komunalnog otpada koji proizvode.
"Pravo značenje doprinosa okolišu osvijestili smo tek prvih mjeseci prve bebe tijekom kojih smo koristili jednokratne pelene. Nismo ih bacali u obično smeće nego u zasebne vrećice izvan stana i to je bila neopisiva količina smeća koja bi se skupila u roku od dana do dva. I onda kad znaš od kojih je materijala i koliko jednoj peleni treba da se razgradi stvarno se zapitaš što činiš okolišu", zaključuje Broz.
Ne čudi zato da su pojedine lokalne samouprave u svijetu prepoznale da je u svrhu smanjenja otpada na lokalnim odlagalištima u interesu cijele zajednice poticati roditelje da izaberu platnene pelene. Tako primjerice u kanadskoj pokrajini Quebec više od 100 lokalnih samouprava nudi subvencije u iznosu do 200 kanadskih dolara. U Finskoj novorođenčad na državnoj razini dobiva poklon kutije sa svim potrepštinama što uključuje i platnene pelene. U Hrvatskoj je zasad jedino Grad Požega neko vrijeme subvencionirao nabavu platnenih pelena sa 200 kuna. Iz udruge Roda trude se i po ovom pitanju educirati lokalne vlasti, pa su šire koristi od ovakve prakse predstavili nedavno u Gradskoj upravi Vinkovaca, a krajem prošlog tjedna i u Dubrovnika.
"Subvencija ima višekratnu dobrobit, potiče i gospodarstvo i smanjuje zdravstvene probleme", zaključuje Bogdanović.
Jučer objavljeni podaci EUROSTAT-a još jednom su pokazali da je Hrvatska u gospodarenju otpadom jedna od najgorih EU zemalja. Na odlagališta bacamo čak 83 posto komunalnog otpada od čega nezanemariv udio čine i jednokratne pelene. Iz Ministarstva zaštite okoliša najavljuju pak kako će kroz unaprjeđivanje sustava gospodarenja otpadom "razmotriti i taj problem kako bi se osiguralo što veće izdvajanje pelena iz miješanog komunalnog otpada".
