Zakiseljavanje oceana prijeti hrabrim ribicama
Kao da sam crtić „Potraga za Nemom" nije bio dosta da riba klaun od popularne dođe do ugrožene vrste, novi problemi su na vidiku za ovu karizmatičnu ribicu. U moru problema koje nose klimatske promjene, ovaj problem utječe izravno na ličinke riba koje se skrivaju u meduzama, baš kao i Nemo.
Simbiotski način života koji se može vidjeti među mnogim vrstama riba i meduza odličan je primjer kako potpuno različite vrste životinja mogu opstati zajedno. Ličinke riba nemaju mnogo mjesta gdje bi mogle biti sigurne od predatora pa su se lovke meduza činile kao idealno sklonište. Jedini problem predstavljaju žarnice kojima meduze omamljuju svoje plijen. Evolucija je još jednom dokazala koliko je zapravo dosjetljiva: ličinke riba koje se skrivaju među otrovnim lovkama toliko spretno plivaju među njima da ih niti jedna ne okrzne. Cijela potporodica riba klaunova je čak i imuna na otrov meduze domaćina.
U radu, objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B, na kojem su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta Adelaide na Institutu za okoliš docent Ivan Nagelkerken navodi: „Ovi zanimljivi i samostalni odnosi između različitih vrsta, simbioze, poznate su u morskim i kopnenim sustavima. No, iako već znamo mnogo o simbiotskim odnosima između mikroalga i koralja te načinima na koje klimatske promjene dovode do njihova izbjeljivanja, utjecaj na ovaj tip simbioze nije još dovoljno istražen". Naše istraživanje je prvo pokazalo kako klimatske promjene utječu na odnose između dviju vrsta životinja kojima je taj odnos potreban za preživljavanje.
Brojne vrste ovise o simbiozi s meduzama
Ličinke oko 80 različitih vrsta riba među, kojima i komercijalno bitne vrste poput kolje, šaruna i ostalih vrsta iz porodice bitnica (Carangidae), ovise o simbiozi s meduzama. Mrjestilišta meduza su idealno sklonište za ličinke riba. U suprotnom bi u otvorenom oceanu stalno bile plijen drugim ribama i ostalim morskim životinjama. Dok ribe klaunovi razvijaju imunitet protiv otrova meduza, druge vrste izbjegavaju lovke meduza zapanjujućom preciznošću, a ostale se vrste drže podalje opasnih lovki. Iako se ponekad dogodi da meduza pojede svog podstanara, brojnost ličinka koje dosegnu odraslu dob zbog skloništa višestruko nadmašuje brojnost stradalih.
Do zakiseljavanja oceana dolazi zbog rasta koncentracije CO2, jednog od stakleničkih plinova koji uzrokuje zagrijavanje površine Zemlje. Znanstvenici su u ovom radu proveli istraživanje na ličinkama riba u akvarijima pod različitim uvjetima, mijenjajući koncentraciju CO2. Nakon usporedbe s kontrolnom grupom zamijetili su da su u akvarijima s većom koncentracijom CO2 ličinke riba provodile 3 puta manje vremena među meduzama te je samo 63 % njih uopće ostvarilo kontakt, tj. pokušalo plivati s meduzama. Manjak skloništa u otvorenim vodama mogao bi biti presudan za populacije riba. Konstantno mijenjanje uvjeta u oceanima ima negativan utjecaj na ovaj simbiotski odnos, a time i na populacije riba.
U videu pogledajte brojne primjere simbioza u moru!
