Zagađenje traži nova promišljanja oblikovanja gradova

Moderni gradovi su oblikovani na način koji će neizbježno dovoditi do nekog oblika zagađenja te je potrebna sveobuhvatna promjena promišljanja fizičkog i društvenog oblikovanja gradova, istaknuto je na okruglom stolu o doprinosu istraživačkog programa EU-a „Horizon 2020“ na smanjenje zagađenja u Europi.

Sudionici panela održanog u sklopu EU-ove zelene sedmice složili su se kako gradovi moraju biti predvodnici promjena zbog najveće mogućnosti direktnog eksperimentisanja.

Dr. Sinaia Netanyahu, istraživačica pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), iznijela je da je svaka osma smrt u Evropi povezana s nekim oblikom zagađenja.

„Iz tog razloga, zelene javne politike bi trebale biti poduprte još većim finansiranjem i istraživanjem no što se trenutno događa, a posebno obzirom da je 2030. godina, koja je rok za mnoge promjene vrlo blizu“, komentirala je na okruglom stolu u  organizaciji Evropske komisije, prenijela je Hina.

Anna Lisa Boni, predstavnica organizacije Eurocities, koja okuplja 200 najvećih gradova u Evropskoj uniji, također je istaknula je da se nalazimo na prekretnici.

Degradacija prirode i ljudsko zdravlje

“Pandemija je napokon istaknula poveznicu između degradacije prirode i ljudskog zdravlja, pa je ključno iskoristiti povoljni trenutak, okvir novih zelenog smjera Evropske unije i nedavne pozitivne promjene u ponašanju građana zbog ‘novog normalnog’, i nikako se ne vraćati se na staro“, rekla je.

Boni je napomenula da postoje određeni izazovi koji trenutno onemogućavaju onim gradovima koji su se već priključili inicijativi „Sporazum zelenih gradova“, koja za cilj ima klimatsku neutralnost gradova, da zaista i ostvare svoje ciljeve.

“Trenutno su najveći problemi nedostatak kvalificiranih stručnjaka, podjela javnih politika u uske sektore, nedostatni financijski resursi te neslaganje zakona i propisa na različitim razinama vlasti“, upozorila je.

Roel Vermeulen, direktor Instituta za evaluaciju rizika pri univerzitetu u Utrechtu u Nizozemskoj, istaknuo je kako i dalje postoje crne rupe u istraživanjima o zagađenju te da većinom i dalje nemamo prave alate za zaštitu zdravlja evropskih građana.

Posebnost projekata koje vodi njegov znanstveni tim je da se radi izravno sa odborima za urbano planiranje u Utrechtu, uz promatranje i mjerenje promjena u ponašanju građana i njihovo zadovoljstvo sa svakom novom mjerom koja za cilj ima smanjiti zagađenje i poboljšati kvalitetu življenja.

Sve je očiglednije koliko je važno da sve nove mjere i politike budu poduprte naučnim istraživanjima i konkretnim podacima. Iz tog razloga su neki gradovi, kao što je Amsterdam, već uveli službenike za naučna istraživanja kao sastavni dio javne administracije. Boni je primijetila da bi „bilo zanimljivo i korisno uvesti ovakvu praksu za praćenje novih mjera koje će se financirati iz Fonda za oporavak i na taj način pratiti efikasnost lokalnih javnih politika“.

Kao konkretne preporuke za iduće programsko razdoblje programa „Horizon 2020“, sudionici su istaknuli potrebu za omogućavanjem duljeg vremenskog okvira za istraživanja kako bi se moglo mjeriti dugoročne utjecaje promjena, veću mogućnost povezivanja gradova i razmjene dobrih praksi kroz programe mentorstva te promjenu naglaska istraživanja s uzroka zagađenja na pozitivne promjene koje bi valjalo implementirati, kao što su primjerice ozelenjivanje gradova kako bi se smanjila temperatura i poboljšalo mentalno zdravlje građana.

Također, naglasili su važnost zajedničkog rada znanstvenika iz različitih disciplina, brzo i sustavno dijeljenje informacija, te široko uključivanje građana u stvaranje javnih politika.