Zagađenje bukom je nevidljiva, tiha opasnost za životnu sredinu i zdravlje

 Foto: Impuls

Prosperitet i civilizacijski napredak ostavljaju velike posljedice na životnu sredinu. Zagađenje je trenutno najveći problem planete. Zagađenje koje vidimo, kao što je otpad, onečišćenje okeana i zagađen vazduh su u fokusu, međutim, zagađenje koje ne vidimo, a svakodnevno utiče na zdravlje živog svijeta, zanemaruju i stanovnici i vlade. Riječ je o zagađenju bukom.

piše: Jelena Jevđenić

Zagađenje bukom može uzrokovati zdravstvene probleme ljudi i divljih životinja, kako na kopnu tako i u vodi. Od saobraćajne buke do koncerata, glasni ili neizbježni zvukovi mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema i negativnih promjena u prirodi.

Evropska agencija za okoliš prošle godine je predstavila izvještaj „Buka iz okoliša u Evropi – 2020.” Izvještaj je pokazao da je buka iz okoliša, a posebno buka cestovnog prometa, i dalje glavni problem u oblasti okoliša, koji utiče na zdravlje i dobrobit miliona ljudi u Europi. Dvadeset posto evropskog stanovništva dugotrajno je izloženo nivoima buke štetnima za zdravlje. To je više od 100 miliona ljudi u Evropi. Podaci su prikazali da nisu postignuti ciljevi politike o buci iz okoliša.

Kako zagađenje bukom utiče na zdravlje?

Dugotrajna izloženost buci može uzrokovati niz zdravstvenih problema, među kojima su poremećaj sna, negativni učinci na kardiovaskularni i metabolički sistem, kao i kognitivna oštećenja kod djece.

Efekti zagađenja bukom kod čovjeka mogu biti:

Respiratorna agitacija, ubrzan puls, visoki krvni tlak, glavobolje i, u slučaju izrazito glasne, stalne buke, gastritis, kolitis pa čak i srčani udari.

Takođe, dugotrajna izloženost buci može da dovede do stresa, umora, depresije, tjeskobe i histerije i kod ljudi i kod životinja.

Buka iznad 45 dB sprečava nas da zaspimo ili pravilno zaspimo. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da bismo zaspali, buka ne smije biti više od 30 dB. Glasna buka može imati latentne učinke na naše ponašanje, uzrokujući agresivno ponašanje i razdražljivost, sposobnost fokusiranja, loše pamćenje.

Zanimljivo je da našim ušima treba više od 16 sati odmora kako bi nadoknadile dva sata izlaganja 100 dB.

Podaci iz izvještaja „Buka iz okoliša u Evropi – 2020.” više su nego zabrinjavajući. Rezultati izvještaja pokazali su da je buka jedan od uzroka pojave 48 000 novih slučajeva ishemijskih bolesti srca godišnje, kao i pojave 12 000 slučajeva prerane smrti. Takođe, procjenjuje se i da je 22 miliona ljudi izloženo visokom stepenu hroničnog smetanja, dok 6,5 miliona ljudi pati od visokog stepena hroničnog poremećaja sna.

Zagađenje bukom takođe utiče na zdravlje i dobrobit divljih životinja. Životinje koriste zvuk iz brojnih razloga, uključujući navigaciju, pronalaženje hrane, privlačenje partnera i izbjegavanje grabežljivaca. Zbog buke mnoge životinje ne mogu na prirodan način funkcionisati, to utiče na njihovu sposobnost preživljavanja, što u konačnici dovodi do ugrožavanja svih eko-sistema.

Zagađenje bukom je sve raširenije i prisutnije zbog industrijalizacije i urbanizacije

Nekada je onečišćenje bukom bilo vezano samo s industrijom, ali ubrzanim razvojem i tehnološkim napretkom to se mijenja te je prisutno i prešutno odobravanje zbog mišljenja da je to cijena napretka. Tako je buka postala javno–zdravstveni, ali i ekološki problem.

Često se pretpostavlja da je buka jednostavna stvar za kontrolu (pojačati, smanjiti, isključiti), ali je zapravo složena u smislu proizvodnje i prijema, nacionalnih i međunarodnih normi, kao i njezinih implikacija na životnu sredinu.

Onečišćenje bukom u BiH je zanemaren problem. Očit je nedostatak legislative usklađene s EU zakonodavstvom, kao i istraživanja kojima bi se procijenila izloženost stanovništva buci.

U Federaciji BiH 2012. godine donesen je Zakon o zaštiti od buke, dok u Republici Srpskoj zakon ne postoji i od propisa koriste se samo Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma, koji je izrađen 1989. godine.

Da bi se došlo do stvarnih informacija o nivou buke i njenim štetnim uticajima, potom i posljedicama, na stanovništvo i životnu sredinu Bosne i Hercegovine, potrebno je sveobuhvatno regulisati ovu oblast.

Prvi korak ka tome je prenijeti evropske direktive u domaće zakonodavstvo. U Bosni i Hercegovini ne postoje propisi o nivou buke koju stvaraju uređaji na otvorenom. Još uvijek nisu precizno definisane nadležnosti komunalne policije na opštinskom nivou i nadležnosti inspekcije na entitenskom nivou, a to u praksi znači da komunalna inspekcija nema ni nadležnost ni aparaturu da izmjeri nivo buke u industrijskoj zoni.

Ne postoji studija o uticaju i stepenu izloženosti građana buci u BiH.

Ne postoje mehanizmi kako se i na koji način obavještava javnost o nivoima i štetnosti buke.

Kako smanjiti buku

Da bi se umanjilo onečišćenje bukom postoji niz mjera. Prije svega izraditi kartu buke, kako bi se identifikovala područja s visokim vrijednostima buke, procijenili uticaji na stanovništvo te predvidjele preventivne mjere ili adekvatna infrastrukturna rješenja, kojima će se smanjiti uticaj buke na zdravlje izloženog stanovništva.

Mjere koje mogu biti poduzete su zamjena tradicionalnog asfalta s ugradnjom asfalta niskog nivoa buke na cestama, više pješačkih zona u gradovima, zaštita određenih područja, upotreba tiših guma na vozilima javnog prevoza, postavljanje izolacije od buke u novim zgradama, kazne za prekoračenje ograničenja buke, itd.

Sve što utiče na prirodu, utiče i na ljude. Ljudsko djelovanje ima najviše uticaja na životnu sredinu. Čovjek generira probleme, ali i rješenja. Ekonomski prosperitet i progres ne smije ugroziti zdravlje, inače je uzaludan svaki napredak. Potrebno je uspostaviti sistem balansa. Na nivoima vlasti je da izrade zakonski okvir, kojim bi se omogućilo planiranje u pogledu zaštite od buke. Na nama je da ih neumorno podsjećamo da rade svoj dio posla.

Da se ne bi ostvarile riječi Roberta Kocha da će „doći vrijeme kada će buka postati jedan od najvećih neprijatelja čovjeka te će se protiv nje morati boriti kao što se borio protiv kuge i kolere.“

"Projekat 'Informisanje bh. društva o problemima i borbi za zaštitu životne sredine kroz zakonske regulative i primjere građanskog samoorganizovanja' dio je šireg projekta 'Misli o prirodi!' koji provodi Centar za promociju civilnog društva, uz finansijsku podršku Švedske".

Autor: Impuls