Zagađen zrak godišnje uzrokuje smrt pola miliona beba u svijetu
U ovogodišnjem izvještaju koji je priredio State of Global Air navedeno je da zbog zagađenog zraka svake godine premine pola miliona beba u svijetu i to u prvom mjesecu života. To se dominantno dešava među bebama u zemljama u razvoju.
Kako je navedeno u izvještaju, zagađen zrak negativno utječe na zdravlje beba u maternicama. Za posljedicu može imati prerano rođenje ili malu tjelesnu težinu prilikom rođenja. Oba spomenuta faktora su povezana s većom stopom smrtnosti novorođenčadi.
Od pola miliona smrtnih slučaja njih skoro dvije trećine je povezano sa zagađenim zrakom u zatvorenom prostoru, a koji je posljedica korištenja čvrstih goriva. U izvještaju je naglašeno da je zagađenost zraka povezana sa mnogim zdravstvenim problemima ljudi. Pa tako medicinski stručnjaci godinama upozoravaju da zagađen zrak znatno utječe na zdravlje starijih osoba.
Prema riječima Katherine Walker, glavne naučnice Instituta za zdravlje koji je objavio izvještaj, u svim zemljama se pokazalo da postoji veza između ovog okolišnog problema, smanjenog rasta bebe i tjelesne težine pri porođaju.
Bebe koje su imale malu tjelesnu težinu pri porođaju su osjetljive na infekcije i upale pluća.
Profesorica na Univerzitetu California u Los Angelesu Beate Ritz nije bila uključena u izradu ovog izvještaja, ali je ocijenila da je zagađenost zraka u Indiji, jugoistočnoj Aziji i Africi jednaka onoj u Londonu iz viktorijanskog perioda.
"Ovo nije zagađenost zraka kakvu viđamo u modernim gradovima bogatog svijeta, već je ona kakvu smo imali u Londonu i drugim mjestima prije 150 godina kada se ugalj koristio za zagrijavanje prostorija. Zagađenost zraka u zatvorenim prostorijama nije bila prioritet za nadležne, a trebala bi biti", napomenula je Ritz.
Podsjetila je da bi smanjenje zagađenosti zraka imalo pozitivne posljedice po cjelokupno zdravlje svakog čovjeka. Kao problem je izdvojeno to da su mnogi ljudi primorani cijeli dan boraviti u gradovima gdje je zagađenost velika.
Izvještaj je zasnovan na podacima iz prošle godine i njegovi autori pretpostavljaju da će pandemija koronavirusa utjecati na kvalitet zraka i stopu smrtnosti zbog zagađenog zraka. Međutim, ne mogu govoriti o konkretnim učincima.
Ocijenili su da učinci neće biti dugoročni, ali pozitivnim smatraju to da je pandemija doprinijela da ljudi drugačije percipiraju problem zagađenog zraka.
Naučnici su mišljenja da je u posljednjih deset godina malo učinjeno za poboljšanje kvaliteta zraka uprkos upozorenjima o posljedicama ovog problema. Pretpostavlja se da je prošle godine u svijetu preminulo 6,7 miliona osoba zbog ovog problema, koji je postao četvrti uzročnik smrti na globalnoj razini, piše britanski dnevni list The Guardian.
Od pola miliona smrtnih slučaja njih skoro dvije trećine je povezano sa zagađenim zrakom u zatvorenom prostoru, a koji je posljedica korištenja čvrstih goriva. U izvještaju je naglašeno da je zagađenost zraka povezana sa mnogim zdravstvenim problemima ljudi. Pa tako medicinski stručnjaci godinama upozoravaju da zagađen zrak znatno utječe na zdravlje starijih osoba.
Prema riječima Katherine Walker, glavne naučnice Instituta za zdravlje koji je objavio izvještaj, u svim zemljama se pokazalo da postoji veza između ovog okolišnog problema, smanjenog rasta bebe i tjelesne težine pri porođaju.
Bebe koje su imale malu tjelesnu težinu pri porođaju su osjetljive na infekcije i upale pluća.
Profesorica na Univerzitetu California u Los Angelesu Beate Ritz nije bila uključena u izradu ovog izvještaja, ali je ocijenila da je zagađenost zraka u Indiji, jugoistočnoj Aziji i Africi jednaka onoj u Londonu iz viktorijanskog perioda.
"Ovo nije zagađenost zraka kakvu viđamo u modernim gradovima bogatog svijeta, već je ona kakvu smo imali u Londonu i drugim mjestima prije 150 godina kada se ugalj koristio za zagrijavanje prostorija. Zagađenost zraka u zatvorenim prostorijama nije bila prioritet za nadležne, a trebala bi biti", napomenula je Ritz.
Podsjetila je da bi smanjenje zagađenosti zraka imalo pozitivne posljedice po cjelokupno zdravlje svakog čovjeka. Kao problem je izdvojeno to da su mnogi ljudi primorani cijeli dan boraviti u gradovima gdje je zagađenost velika.
Izvještaj je zasnovan na podacima iz prošle godine i njegovi autori pretpostavljaju da će pandemija koronavirusa utjecati na kvalitet zraka i stopu smrtnosti zbog zagađenog zraka. Međutim, ne mogu govoriti o konkretnim učincima.
Ocijenili su da učinci neće biti dugoročni, ali pozitivnim smatraju to da je pandemija doprinijela da ljudi drugačije percipiraju problem zagađenog zraka.
Naučnici su mišljenja da je u posljednjih deset godina malo učinjeno za poboljšanje kvaliteta zraka uprkos upozorenjima o posljedicama ovog problema. Pretpostavlja se da je prošle godine u svijetu preminulo 6,7 miliona osoba zbog ovog problema, koji je postao četvrti uzročnik smrti na globalnoj razini, piše britanski dnevni list The Guardian.
