fbpx

WWF: Izgradnja dvije bugarsko-rumunske hidrocentrale na Dunavu opasna po prirodu i ljude

WWF: Izgradnja dvije bugarsko-rumunske hidrocentrale na Dunavu opasna po prirodu i ljude

Foto: Shutterstock

Izgradnja dvije bugarsko-rumunske brane i hidrocentrale na Dunavu nanijela bi veliku štetu ljudima, privredi i dragocjenim životnjskim i biljnim sistemima u rijeci i priobalju, upozorila je najveća međunarodna nevladina organizacija za zaštitu prirodne sredine Vorld vajldlajf fand (World Wildlife Fund - WWF).

WWF traži od Evropske komisije da povuče već dato odobrenje za izgradnju prve hidrocentrale na Dunavu jačine 840 megavata između bugarskog grada Nikopolja i rumunskog Turnu Magurele.

Druga hidrocentrala bi bila građena između bugarskog grada Silistra i rumunske varoši Kalarasi, a troškovi za obe brane i centrale na Dunavu su procjenjeni na dvije milijarde evra.

WWF i još 37 evropskih organizacija za očuvanje čovjekove sredine i prirode stavili su na znanje da bi gradnja već prve hidrocentrale na Dunavu izazvala daleko veću štetu po ljude, privredu i životinjske i biljne vrste nego što bi od toga i Bugari i Rumuni imali koristi.

WWF tako ukazuje na činjenicu da „tom starom projektu ni bivše socijalističke vlasti konačno nisu dale dozvolu jer je procjenjeno da bi šteta bila daleko veća od koristi“.

Briselski portal Euraktiv piše da su aktivisti za zaštitu prirode „zaprepašćeni činjenicom da je Evropska komisija projekt izgradnje hidrocentrala na Dunavu stavila na spisak svojih prioriteta za investicije uprkos saznanjima o velikoj opasnosti po ljudske zajednice, privredu i dragocjene ekosisteme duž rijeke“.

Za projekat prve hidrocentrale između Nikopolja i Turgu Magurelea, kako se dodaje u izveštajima, već je izradjena studija o izvodljivosti i temeljna procjena.

WWF traži da Evropska komisija preispita isplativost projekta i činjenicu da to sobom nosi veliku opasnost po ljude i prirodu.

A posebno ukazuje da bi time teško bila pogođena „veličanstvena riba jesetra koja je simbol Dunava i dio je evropske prirodne baštine, jer bi izgradnjom hidrocentrala bila stavljena brana i na puteve kretanja jesetre i njena mrjestilišta“, prenosi N1.