Vlast u FBiH za šest mjeseci ništa nije uradila da riješi problem zagađenog zraka
Dolazi period godine kada će zagađenost zraka u mnogim gradovima u BiH biti gorući problem i velika opasnost po zdravlje građana, kao i posljednjih godina. Naročito je alarmantno u Kantonu Sarajevo, Zenici i Tuzlanskom kantonu.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH u martu ove godine je održao tematsku sjednicu o zagađenosti zraka u Federaciji BiH, gdje je usvojeno osam zaključaka na kojima je nadležno Ministarstvo okoliša i turizma trebalo raditi. Šest mjeseci kasnije nadležno ministarstvo je dostavilo informaciju o poduzetim aktivnostima, gdje se jasno vidi da gotovo ništa konkretno nije poduzeto da se sistemski riješi problem zagađenosti zraka u brojnim gradovima.
Dolazi period godine kada će zagađenost zraka u mnogim gradovima u BiH biti gorući problem i velika opasnost po zdravlje građana, kao i posljednjih godina. Naročito je alarmantno u Kantonu Sarajevo, Zenici i Tuzlanskom kantonu.
Magla u kombinaciji sa zagađivačima zraka poput automobila, domaćinstava koja koriste čvrsta goriva i slično već od jeseni, a naročito u zimskom periodu stvaraju ogromne probleme građanima. Tako je u jednom periodu prošle godine Vlada Kantona Sarajevo posegnula za uvođenjem sistema saobraćaja par-nepar, kako bi djelimično smanjili zagađenost zraka.
Ipak, da probleme ne bi rješavali posljedično, već preventivno pokušalo se utjecati na proljeće ove godine donošenjem u federalnom parlamentu seta zaključaka, koji bi trebali dugoročno popraviti stanje.
Nakon tematske sjednice Parlamenta FBiH do danas gotovo se ništa konkretno nije poduzelo po tom pitanju. Tako je izvjestilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Tako je jedan od zaključaka bio da se donese novi zakon o zraku koji treba biti usklađen s direktivama EU, te naročitu pažnju posvetiti pitanju izdavanja okolinskih dozvola. IZ nadležnog ministarstva su poručili da nisu pokrenuli ništa po pitanju novog zakona, jer se program rada utvrđuje tokom tekuće godine za narednu godinu. Obećavaju da će se tim pitanjem pozabaviti 2018. godine.
Također, kao opravdanje ističu da Federalna uprava za inspekcijske poslove zbog preokupiranosti ima ograničene mogućnosti vršenja nadzora kod svih operatera koji imaju okolinske dozvole. Naglašavaju da je zbog nepostojanja Agencije za okoliš limitirano adekvatno praćenje tih operatera.
U međuvremenu je tek izvršeno usklađivanje određenih zakona koje regulišu oblast okoliša sa Zakonom o prekršajima.
Zakon o Fondu za zaštitu okoliša također nije usvojen, je ranije bilo potrebne većine u parlamentu. Osim toga ne postoji ni registar zagađivača, a opravdanje je pronađeno u nedostatku novca i nepostojanju Agencije za okoliš.
Zaključak je bio i da se pojača inspekcijski nadzor na svim nivoima za zaštitu okoliša, ali sve to zavisi od budžeta i penzionisanja državnih službenika u određenim službama koji ispunjavaju uslove za penziju.
Iz izvještaja u galeriji je jasno da je malo ili nimalo toga urađeno, a teško je i očekivati da će se u narednoj godini nešto bitnije promijeniti ako znamo da je izborna. Po svemu sudeći građani će još dugo čekati na sistemska rješenja i rješenja u pravo vrijeme, a ne posljedično.
Klix
