Više od dolara: Detaljan osvrt ukazuje na 50 načina za vrednovanje prirode
Foto: Impuls
Postoji više od 50 načina vrednovanja okoliša, ali većina istraživanja i kreiranja politika fokusira se na samo nekoliko metoda. To uključuje brojanje vrsta i procjenu troškova zamjene usluga koje pruža priroda. Ipak, prema najvećoj svjetskoj evaluaciji vrednovanja okoliša, procjena prirode u čisto novčanom smislu može biti štetna i za ljude i za okoliš.
“Kreiranje politika uveliko zanemaruje višestruke načine na koje je priroda važna ljudima,” posebno domorodačkom stanovništvu i zajednicama s niskim prihodima, stoji u izvještaju Međuvladinog naučno-političkog panela o bioraznolikosti i uslugama ekosistema (Intergovernmental Science-Policy Panel on Biodiversity and Ecosystem Services, IPBES).
Na primjer, u prijedlozima za brane hidroelektrana, potrebe zajednica koje su direktno pogođene često se smatraju sekundarnim u odnosu na potrebe urbanih potrošača, naročito ako se te zajednice moraju raseliti, što rezultira gubitkom sredstava za život i primoravanjem na promjenu načina života, navodi se u izvještaju IPBES-a.
Globalni neuspjeh u pravilnom vrednovanju bioraznolikosti uzrokovao je dugoročni pad u raznim uslugama koje okoliš pruža, rekla je ekologinja koja vodi sekretarijat IPBES-a, Anne Larigauderie, prilikom predstavljanja izvještaja 11. jula. “Kapacitet oprašivanja usjeva ili regulacije vode je u opadanju već 50 godina”, rekla je.
Postoje snažni dokazi da vrednovanje prirode na temelju tržišnih cijena pridonosi sadašnjoj krizi bioraznolikosti, rekao je Unai Pascual, ekonomist u Baskijskom centru za klimatske promjene u Leioi, u Španiji, prilikom predstavljanja izvještaja u Bonnu, u Njemačkoj. “Mnoge druge vrijednosti se zanemaruju u korist kratkoročnog profita i ekonomskog rasta”, dodao je Pascual.
Sažetak za kreatore politika odobrilo je 139 vlada 8. jula. Očekuje se da će kompletan izvještaj biti objavljen prije Konferencije stranaka UN-ove konvencije o biološkoj raznolikosti, koja se održava u Montrealu u decembru. Očekuje se da će se na ovom sastanku dogovoriti novi skup ciljeva i pokazatelja za očuvanje bioraznolikosti.
Studije prirode
Osamdeset i dva istraživača iz cijelog svijeta, sa ekspertizama u oblastima prirodnih, društvenih i humanističkih nauka, su identificirali 79 000 studije o vrednovanju okoliša i otkrili da se njihov broj povećava za 10% godišnje već četiri desetljeća. Ali te studije rijetko dovode do promjena politika. Istraživači su odabrali 1163 studije za detaljan pregled i otkrili da su donositelji odluka usvojili preporuke samo u 5% tih slučajeva.
Polovina studija koje su detaljno pregledali koristila je biofizičke pokazatelje, poput broja vrsta ili količine šumske biomase. Oko 26% studija koristilo je monetarne pokazatelje, na primjer koliko bi koštalo da oprašivanje moraju raditi ljudi ili koliki su iznosi koje vlade plaćaju poljoprivrednicima za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu.
Samo je jedna petina pregledanih studija vrednovala biološku raznolikost prema sociokulturnim kriterijima. To su bile studije o važnosti svetih mjesta za ljude; te istraživanja o vrijednosti koju netko pridaje mjestu u kojem je odrastao. Sociokulturne vrijednosti nemaju nužno brojčanu količinu ili cijenu. Vrijednost svetih mjesta ne treba pretvarati u dolare ili eure, rekao je Sander Jacobs prilikom predstavljanja izvještaja, jedan od autora IPBES-ove evaluacije i ekolog na Istraživačkom institutu za prirodu i šume u Briselu.
Autori izvještaja su saznali da većina studija ne uzima u obzir višestruke vrijednosti, čak i kada dokazi pokazuju da je to bolje za okoliš. Istraživački tim je otkrio da se malo naučnika savjetuje ili uključuje ljude koji žive i rade u regijama sa velikom biološkom raznolikosti. Samo 2% studija koje su detaljno pregledane izvijestilo je da su to učinile. A samo 1% studija uključilo je takve ljude u sve korake istraživanja, od osmišljavanja studije do njezina objavljivanja.
“Moramo izgraditi koalicije naučnika koji dolaze iz različitih disciplina. Ali nauka također treba saveznike,” kaže Pascual. “Naučnici trebaju biti skromni i pozvati one koji omogućavaju druge načine spoznaje. Takva bi koalicija mogla omogućiti pristup usmjeren na rješenja za bioraznolikost i klimatske krize.”
Izvor: Nature
Prevod: AbrašMEDIA
