Velike naftne kompanije ignoriranjem ugrožavaju morske ptice
Fraser i Racine su proučavali izvješća i monitoringe izljeva između 1997. i 2010. iz kojih su ustanovili da se dnevno dogodi 220 izljeva. Samo je u 5 % slučajeva izvještaj sadržavao informacije o postojanju ili nepostojanju morskih ptica na onečišćenoj lokaciji. Kanadska agencija za divlje vrste izričito traži da se u slučaju izljeva nafte ispunjavaju protokoli za morske vrste ptica, no to se niti u jednom izvještaju nije moglo naći.
Veliki izljevi nafte već godinama zaokupljaju pozornost javnosti, dižu se tužbe protiv vlasnika naftnih bušotina, a šokantne slike uginulih životinja na plažama pune stranice portala i društvenih mreža. No, jesu li samo nesreće takvih razmjera opasne po život morskih životinja?
U radu objavljenom u časopisu Marine Pollution Bulletin znanstvenici su istraživali kako pučinske naftne postaje zbrinjavaju male naftne mrlje (ispod 1000 litara) za 3 postaje u obalnom području Newfoundlanda i Labradora. U nekoliko je navrata društvo Environment Canada tražilo da se unutar monitoringa (nadzora) takvih izljeva prate morske ptice, no i dalje ih se ne uzima u obzir pri izradama dokumenata o utjecaju na okoliš.
Naftne mrlje veličine kovanice mogu ugroziti ptice
Morske ptice izložene mrljama veličine kovanice mogu uginuti od hipotermije u područjima hladnih mora. Gail Fraser i Vincent Racine, autori ovog rada, smatraju da kronično zagađenje malim naftnim mrljama više utječe na devastaciju populacije od jednog velikog izljeva nafte. „Industrija ne provodi dobar monitoring na malim izljevima iz vlastitih pogona što onemogućuje znanstvenicima da razumiju stvarni utjecaj na morski život",navodi Fraser koji uz kolegu Racine zahtjeva neovisne promatrače na pučinskim platformama. „Populacije mnogih vrsta morskih ptica se smanjuju i zato je bitno razumjeti čimbenike zbog kojih ugibaju kako bismo ih zaštitili."
Nepoštivanje pravila je dopušteno velikim naftašima?
Fraser i Racine su proučavali izvješća i monitoringe izljeva između 1997. i 2010. iz kojih su ustanovili da se dnevno dogodi 220 izljeva. Samo je u 5 % slučajeva izvještaj sadržavao informacije o postojanju ili nepostojanju morskih ptica na onečišćenoj lokaciji. Kanadska agencija za divlje vrste izričito traži da se u slučaju izljeva nafte ispunjavaju protokoli za morske vrste ptica, no to se niti u jednom izvještaju nije moglo naći. Također, nigdje nije bilo navedeno koliko je vremena potrebno da se manja naftna mrlja ukloni iz sustava, što je potrebno za procjenu utjecaja naftnih mrlja na ptice. Nadzorni odbor za newfoundlandske i labradorske pučinske naftne platforme (C-NLOPB) je odgovoran za provođenje radnji nakon obavljene studije utjecaja na okoliš koja uključuje monitoring i zahvate na izljevima nafte. C-NLOPB je uporno odbijao odgovoriti na upite i zahtjeve za trećim, neovisnim promatračem na platformama unatoč nesposobnosti da samostalno provodi mjere koje im je preporučilo društvo Environment Canada.
Iako je ovo istraživanje provedeno na području Kanade, može se pretpostaviti da to nije izolirani slučaj te da se takve situacije događaju u cijelom svijetu. Zbog prostornog utjecaja cjelokupne naftne industrije, potrebna je veća razina nadzora i stroža legislativa u cilju zaštite morskih ekosustava.
