Velika plavetnila: Najveći deponij plastičnog otpada
Morski biolozi Greenpeaca detaljno izvješće o zatečenom onečišćenju obala i otoka Škotske planiraju objaviti za oko dva mjeseca no nakon viđenog ističu kako je plastični otpad pronađen na svim pregledanim plažama. Mikroplastike ima i na području gdje se hrane morski psi, tuljani i kitovi, a u gnijezdima ptica, u međunarodno važnim ornitološkim kolonijama, pronađene su plastične vrećice, boce i razna plastična ambalaža.
Oceani i mora nisu bezdani koji će nepovratno progutati sve što čovjek baci: Nenaseljeni otok Henderson (upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine) za koji se vjerovalo kako je “rijetki biser nedirnut ljudskim utjecajem”, postao “najzagađeniji plastičnim otpadom”.
Plastične boce i plastična ambalaža preplavili su velik dio škotske obale i otoka, uvjerili su se aktivisti Greenpeaca koji su dva mjeseca, brodom Beluga II, plovili škotskim arhipelagom evidentirajući razmjere onečišćenja plastikom. No nije to tek izolirani slučaj, “zaraza” je to koja se desetljećima širi svim svjetskim morima i oceanima. A lijeka još uvijek nema!
Foto:Will Rose/Greenpeace
Morski biolozi Greenpeaca detaljno izvješće o zatečenom onečišćenju obala i otoka Škotske planiraju objaviti za oko dva mjeseca no nakon viđenog ističu kako je plastični otpad pronađen na svim pregledanim plažama. Mikroplastike ima i na području gdje se hrane morski psi, tuljani i kitovi, a u gnijezdima ptica, u međunarodno važnim ornitološkim kolonijama, pronađene su plastične vrećice, boce i razna plastična ambalaža.
Plastika u kljunu/Foto: Will Rose/Greenpeace
Tisha Brown, iz Greenpeaca, za britanski Guardian je izjavila kako su šokirani zatečenim stanjem.
– Naše plaže i mora ne mogu biti mjesta na koja bacamo plastični otpad, te dodaje kako svake minute na tone otpada “istovarimo” u oceane.
Brown poziva na hitnu reakciju vlada i velikih svjetski proizvođača bezalkoholnih pića koji dnevno proizvode na milijarde plastičnih boca, kako bi zaustavili onečišćavanje oceana i mora.
Čišćenje otpada na otoku Eigg, Škotska/Foto: Will Rose/Greenpeace
Fotografije koje su, aktivisti Greenpeaca, snimili na škotskim obala samo nastavljaju veliki niz prizora koji nas suočavaju s problemom onečišćenja “velikih plavetnila”. No uz vidljive nasukane plastične tragove tu su i oni nevidljivi-sitne čestice plastike kojima “hranimo” morski ekosustav. I koje se kao bumerang vraćaju natrag “civilizaciji” koja očito još uvijek nije svjesna posljedica.
Biser netaknute prirode u Tihom oceanu postao najveći deponij plastike
Da oceani i mora nisu bezdani koji će nepovratno progutati sve što je čovjek odbacio svjedoči i priča o jednom od najudaljenijih otoka u Tihom oceanu.
Nenaseljeni koraljni otok Henderson koji se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine, a za koji se vjerovalo kako je “rijetki biser nedirnut ljudskim utjecajem” (udaljen 5 000 kilometara od najbližeg naseljenog područja), danas nosi titulu “najzagađenijeg”.
Otok dug 10-ak i širok 5,6 kilometara, ima “najveću gustoću antropogenog otpada” na svijetu, a ona iznosi 99,8%! Procjena je to znanstvenika sa University of Tasmania koji su u svibnju ove godine svjedočili pretrpanosti otoka plastičnim otpadom. Njihova procjena govori o 37,7 milijuna komada plastičnog otpada, odnosno čak 671 komad plastike na metar kvadratni otočnih plaža.
– Ono što se dogodilo na otoku Henderson pokazuje kako nema bijega od onečišćenja plastikom ni za najudaljenija područja u oceanima, kaže Jennifer Lavers koja je predvodila znanstveni tim koji je na otok došao proučavati ptice.
– Uzorkovanjem na 5 otočnih lokacija procijenili smo kako je više od 17 tona plastičnih ostataka “deponirano” na otoku, a više od 3 570 novih ostataka plastike more dnevno “ispire” na samo jednoj plaži. Moguće je da naše procjene zapravo podcjenjuju razmjer onečišćenja otoka plastikom jer smo uzorkovali samo ostatke plastike veće od 3 milimetra i do dubine od 10 cm, napominje Lavers.
I ona ističe činjenicu kako se većina proizvedene plastike na svijetu ne reciklira te dijelom i zbog toga dolazi u oceane i mora u kojima dugo opstaje predstavljajući veliki rizik za morski svijet. Prema istraživanjima više od 200 morskih vrsta(kornjače, kitovi, ribe, morske ptice...) ugroženo je zbog “hranjenja” plastičnim otpadom.
Plastika ne nestaje, samo se u dugotrajnom procesu, raspada na svemanje i manje komadiće-do onih oku nevidljivih. Plastična vrećica iz trgovine, odbačena boca vode, čepovi, upaljači, ambalaža krema za sunčanje...nešto od toga ćete i vi progutati (a neće vam zapeti u grlu), a možda već jeste!
Otpad na otoku Henderson/Foto:Jennifer Lavers
