UN: Imamo tri godine da smanjimo karbonsku emisiju kako bismo izbjegli klimatsku katastrofu

Svijet mora hitno smanjiti karbonsku emisiju za četvrtinu do 2030. godine kako bi se izbjegli najkatastrofalniji utjecaji na klimatske promjene, navodi se u najnovijom izvještaju UN-ovog međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Vlade i industrije moraju osigurati smanjenje karbonske emisije do 2025. godine, a čak i tada svijet mora investirati u postrojenja za uklanjanje CO2 i druge tehnologije za uklanjanje ugljen dioksida iz atmosfere. S ovim mjerama svijet i dalje može očekivati povećanje temperature za bar 1,5 stepeni u narednih nekoliko desetljeća, a uprkos tome će većina svjetskih koraljnih grebena biti uništena te će mnoge niske regije biti nenastanjive.

Glavna autorica izvještaja Sarah Burch je na Twitteru objavila da je čak i cilj od 1,5 stepena malo vjerovatan, a to su istakli i drugi klimatski naučnici. Da bi se postigao taj cilj, svaka industrija i država morala bi brzo smanjiti karbonsku emisiju.

"Prosječne godišnje emisije glasova staklene bašte u posljednjih 10 godina bile su najveće u cijeloj historiji. Nismo na pravom putu da ograničimo zagravanje na manje od 1,5 stepeni", istakla je Burch

Međutim, u izvještaju se navode i neki razlozi za optimizam. Prije svega, vlade i privatni sektor znaju šta trebaju učiniti kada je riječ o ograničavanju upotrebe energije, a ostaje pitanje da li će se zaista držati svojih ciljeva smanjenja emisije i napraviti drastične promjene koje su potrebe kako bi se izbjegao najgori scenarij.

"Ispravna politika, infrastruktura i tehnologija trebaju omogućiti promjene našeg načina života i ponašanja, a to može rezultirati smanjenjem emisije za 40 do 70 posto do 2050. godine. To nudi značajan potencijal", navodi se u izvještaju.

Drugo, iako su prosječne globalne emisije stakleničkih gasova između 2010. i 2019- godine bile najveće u ljudskoj historiji, stopa rasta je usporila. Zemlje su usvojile politike koje su dovele do smanjenja krčenja šuma i povećale upotrebu obnovljive energije. Troškovi solarne energije, energije vjetra i litij-jonskih baterija također su smanjeni za 85 posto u protekloj deceniji, što ih čini održivijom opcijom nego ikada prije.

Izvještaj upozorava da do 2050. godine solarna i energija vjetra moraju osigurati većinu energetskih potreba svijeta. Izvještaj je tako istakao konsenzus većine klimatskih naučnika da svijet mora odmah i brzo smanjiti karbonsku emisiju koja nastaje upotrebom fosilnih goriva.

"Ugalj se mora ukinuti. Korištenje uglja bez skladištenja ugljika se mora smanjiti za 76 posto do 2030. godine, što znači veoma brzo", dodala je Burch.

No, postizanje globalnog konsenzusa za smanjenje potrošnje fosilnih goriva je teško postići. Kina je najveći svjetski emiter stakleničkih gasova, a nakon ruske invazije na Ukrajinu povećala je domaću upotrebu uglja. To je rezultat povećanja cijene energenata. Lideri EU i SAD-a su izrazili zabrinutost da će globalna potražnja za ugljem samo rasti, a zemlje će morati koristiti veće količine zbog rasta cijena prirodnog gasa, prenosi klix.ba.