Uklanjanje rekordnog broja brana pomoglo da se obnove rijeke širom Evrope

 Foto: Impuls

Više od 300 barijera na rijekama uklonjeno je širom Evrope tokom prošle godine, što je omogućilo slobodan tok rijeka, a migratornim ribama da dođu do mjesta za mrijest.

U 16 zemalja srušeno je najmanje 325 brana, navodi se u godišnjem izvještaju koalicije Dem rimuval Jurop (Dam Removal Europe DRE), koja okuplja više organizacija, međju kojima je i Svjetska fondacija za prirodu (WWF).

Španija je već drugu godinu na prvom mjestu, sa 133 uklonjene prepreke, a iza nje su Švedska i Francuska, prenosi Gardijan.

Uklonjeno je najmanje 10 hidroelektrana u Engleskoj, Finskoj, Francuskoj, Norveškoj, Španiji i Švedskoj.

Broj srušenih barijera je za 36 odsto veći nego 2021, kada je uklonjeno 239 prepreka.

Direktor Svjetske fondacije za migracije riba i osnivač DRE Herman Vaningen izjavio je da podaci o broju uklonjenih barijera pokazuju da zemlje ubrzano rade na "primjeni tog alata za obnovu rijeka".

"Uklanjanje barijera da bi se obnovio prirodan tok rijeka i povezanost donosi mnoge koristi od ekosistema, kao što su zaštita od poplava, pročišćavanje vode i mogućnosti za rekreaciju", rekao je Vaningen.

Tokovi stotina rijeka širom Evrope blokirani su branama, ustavama, nasipima i drugim preprekama, a 15 odsto njih se smatra zastarjelim, dok su mnoge u opasnosti od rušenja.

Velika Britanija je srušila 29 barijera, uključujući branu na rijeci Kent izgradjenu prije 150 godina za potrebe fabrike hartije koja je srušena 1960-ih godina.

U Norveškoj je dinamitom uništena brana visoka sedam metara koja je blokirala rijeku Tormsa od 1916. godine.

Najveći projekat prošle godine bio je uklanjanje hidroelektrane na rijeci Selin u Francuskoj. Rušenje dvije brane visokih 36 i 16 metara završeno je u junu, a očekuje se da će to pomoći da se poveća populacija atlantskog lososa u rijeci, piše Bi-Bi-Si.

Prvi put su brane uklonjene u Letoniji i Luksemburgu, a jedan od najviše iznenađujućih bilo je rastavljanje zastarjele i nekorišćene brane Bajurivka u Ukrajini, gdje je rad WWF-a na obnovi rijeka nastavljen uprkos ratu.

Uklanjanjem te napuštene brane visoke šest metara, u nacionanom parku Verhovinski na Karpatima, otvoreno je 27 kilometara rijeke Perkalaba za migratorne ribe prvi put poslije 120 godina.

Očekuje se da će se u rijeku vratiti zaštićene vrste potočna pastrmka, Dunavski losos i ukrajinska zmijuljica i da one privuku životinje koje se hrane ribama, kao što su mrki medvjed, vidre i razne vrste ptica, čime bi ta rijeka ponovo postala "žarište biodiverziteta".

Procjenjuje se da na evropskim rijekama ima 150.000 starih i neupotrebljivih brana, a neke zemlje nisu još ni počele da rade na njihovom uklanjanju, jer je to i dalje kontroverzna tema, prema riječima Vaningena.

Kompanije u čijem su vlasništvu hidroelektrane ne žele da se njihove brane ruše iako više nisu ekonomski isplative, a lokalno stanovništvo je neopravdano zabrinuto da bi to izazvalo više poplava.

"Nadam se da će Evropska komisija ovog ljeta uvojiti Zakon o obnovi prirode, koji će državama članicama dati solidnu političku osnovu za uklanjanje brana kako bi se obnovilo 25.000 kilometara rijeka, a možda i više", kazao je Vaningen, prenosi Beta.