U EU 60% rijeka, potoka, jezera i močvara nije u zdravom stanju
Prema zadnjem izvješću Europske agencija za okoliš (EEA) o stanju voda, iz srpnja prošle godine, dosad je 74 % podzemnih vodnih tijela u EU-u postiglo dobro kemijsko stanje te 89 % dobro količinsko stanje. Kad je riječ o površinskim vodama, situacija je potpuno drugačija: samo 38 % površinskih voda ima dobro kemijsko stanje i tek 40 % njih ima dobro ekološko stanje ili dobar ekološki potencijal. Neke pojedinačne onečišćujuće tvari, od kojih je najčešća živa, snažno utječu na stanje, a kako stoji u izvješću ostale sveprisutne, postojane, bioakumulativne i toksične tvari koje onemogućuju postizanje dobrog kemijskog stanja jesu polibromirani difenileteri (pBDE), tributilkositar i određeni policiklički aromatski ugljikovodici.
“Voda je neophodna za život, a time i za naše društvo i gospodarstvo. Održivo upravljanje vodama imat će važnu ulogu u omogućavanju čovječanstvu da se prilagodi promijenjenom okolišu te će pomoći da se izbjegne porast globalne temperature veći od 1,5 °C . Upravljanje tim vitalnim resursom, više nego ikad, zahtijeva istinski integriran pristup kojim se uzima u obzir okolišna, društvena, gospodarska i zdravstvena dimenzija.”
Tako započinje peti izvještaj Europske komisije o provedbi Okvirne direktive o vodama-dokumenta koji pruža pregled vodnih ekosustava i upravljanje vodom, a koji pokriva i površinske i podzemne vode. Okvirna direktiva o vodama uvedena je još 2000., a kako to biva sa svakom legislativom EU i tu je postojao rok za postizanje zadanih ciljeva. Plan je bio da se do 2015. postigne dobro stanje više od 111 000 površinskih voda (rijeke, jezera, obalne vode) i više od 13 000 podzemnih voda na području EU. Što znači dobro stanje?
Znači osiguravanje dobrog ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda te dobrog količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda kao glavnih izvora vode za piće. Međutim, kada je direktiva donesena prije 18 godina omogućeno je produljenje roka na najviše dva daljnja ciklusa- sadašnje razdoblje 2015.–2021. i sljedeće razdoblje 2021.–2027., koji su opet podložni promjena “ako su prirodni uvjeti takvi da se ciljevi ne mogu postići u zadanim rokovima”.
Na stranu zadovoljavanje zacrtanih europskih propisa koji nam daju rok do 2027., zar nam nije u interesu dobro stanje postići što prije odnosno sačuvati ga tamo gdje još uvijek opstaje.
Samo 40 % površinskih voda u EU ima dobro ekološko stanje
Prema zadnjem izvješću Europske agencija za okoliš (EEA) o stanju voda, iz srpnja prošle godine, dosad je 74 % podzemnih vodnih tijela u EU-u postiglo dobro kemijsko stanje te 89 % dobro količinsko stanje.
Kad je riječ o površinskim vodama, situacija je potpuno drugačija: samo 38 % površinskih voda ima dobro kemijsko stanje i tek 40 % njih ima dobro ekološko stanje ili dobar ekološki potencijal. Neke pojedinačne onečišćujuće tvari, od kojih je najčešća živa, snažno utječu na stanje, a kako stoji u izvješću ostale “sveprisutne, postojane, bioakumulativne i toksične tvari koje onemogućuju postizanje dobrog kemijskog stanja jesu polibromirani difenileteri (pBDE), tributilkositar i određeni policiklički aromatski ugljikovodici (benzo(a)piren, benzo(g,h,i)perilen, indeno(1,2,3-cd)piren, benzo(b)fluoranten i benzo(k)fluoranten).”
Europska agencija za okoliš navodi kako se na međunarodnoj razini poduzimaju mjere za smanjenje emisija žive i drugih onečišćujućih tvari, a to je dovelo do poboljšanja kad je riječ o smanjenju razina određenih onečišćujućih tvari. No ta poboljšanja ne bi se mogla okarakterizirati kao zadovoljavajuća.
-U usporedbi s ciklusom 2009.–2015. do poboljšanja stanja došlo je samo kod ograničenog broja vodnih tijela. To je možda posljedica kasnog određivanja pritisaka, potrebne za duljim osmišljavanjem učinkovitih mjera politike, sporog uvođenja mjera, reakcije prirode za koju je potrebno određeno vrijeme prije nego što mjere počnu proizvoditi učinak, ali i strožih standarda kvalitete te poboljšanog praćenja i izvješćivanja u okviru kojih se dolazi do zaključka da je stanje vodnih tijela koje je prethodno bilo određeno kao „nepoznato” zapravo „nezadovoljavajuće”, stoji u izvješću.
WWF: Sumorna slika stanja europskih voda
EEA-e zaključuje kako su europske vode i dalje pod znatnim pritiscima uzrokovanima onečišćenjem iz raspršenih izvora (kao što su poljoprivreda, prometna infrastruktura) i točkastih izvora (kao što su industrija ili proizvodnja energije), prekomjernim zahvaćanjem i hidromorfološkim promjenama koje su posljedica niza ljudskih aktivnosti.
Unatoč snažnoj EU vodnoj legislativi, posljednji izvještaj Europske komisije o njenoj provedbi daje sumornu sliku. Iako je postignut određen napredak, Zemlje članice i dalje nisu ni blizu postizanja dobrog stanja voda do 2027. Za svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF, ovaj izvještaj potvrđuje kako zemlje članice ozbiljno potkopavaju svoje pravne obveze i ugrožavaju dostupnost vode za prirodu i ljude.
-Zemlje članice ipak moraju napraviti puno više za očuvanje i poboljšanje stanja naših voda, jer činjenica kako je samo 40% europskih rijeka, jezera i močvara u dobrom stanju, je prilično razočaravajuća da ne kažem neodgovorna, a u isto vrijeme se najučinkovitiji alat za zaštitu i obnovu europskih voda još uvijek ne koristi u svom punom potencijalu, smatra Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Građani mogu potaknuti bolju zaštitu voda-još nekoliko dana traje javno savjetovanje o Okvirnoj direktivi o vodama
Dujmović dodaje kako mnoge zemlje članice žele izbjeći odgovornost tako što zagovaraju značajna oslabljenja same Direktive tijekom provjere njene prikladnosti koja se trenutno provodi:
-Srećom, građani promatraju što se događa, te je više od 337 tisuća ljudi već podržalo Direktivu kroz#ProtectWater kampanju. Hoće li zemlje članice poslušati ili će nastaviti gledati u drugu stranu?
Puna primjena Direktive zahtijeva ozbiljnu posvećenost i u ljudstvu i financijskim sredstvima. U Hrvatskoj se Direktiva provodi ali još nedostaju konkretne činjenice za utvrđivanje stanja naših voda, tako da se ne mogu niti mjere poboljšanja stanja kvalitetno definirati, napominju iz WWF-a te ističu kako je jedna važna preporuka pojačati podatke o javnom savjetovanju i o aktivnom uključivanju dionika.
-Naše rijeke se mijenjaju i uništavaju pred našim očima kao rezultat onečišćenja i destruktivne infrastrukture. To je neprihvatljivo i u potpunosti ide protiv interesa građana. Jednako tako, to je povreda EU vodnog propisa, kojemu su se obvezali. Iz izvješća Europske komisije evidentno je kako su svi postavljeni planovi oko zaštite i obnove slatkovodnih ekosustava potpuno neambiciozni, kaže Irma Popović Dujmović te zaključuje kako to pokazuje nedostatak želje i namjere da se promijeni loše stanje europskih voda.
Podsjećamo kako je kampanju #ProtectWater WWF pokrenuo sa European Environmental Bureau, European Anglers Alliance, European Rivers Network i Wetlands International, organizacijama koje zajedno čine koaliciju Living Rivers Europe. Njima su se pridružili i brojni lokalni predstavnici iz civilnog sektora, a u Hrvatskoj,uz WWF Adriju, to su udruge Zelena akcija, Sunce, Biom, Brodsko ekološko društvo i Eko Zadar.
Kampanjom, koja je startala u listopadu prošle godine, se želi potaknuti građane Europe na sudjelovanje u javnom savjetovanju Europske komisije o Okvirnoj direktivi o vodama (ODV), koje traje još dva tjedna. Ovo savjetovanje je jedina prilika za širu javnost da izrazi svoje mišljenje tijekom procesa evaluacije ovog zakona, a #ProtectWater pruža jednostavan alat za građane da iskažu svoju podršku očuvanju ovog propisa jakim i učinkovitim.
Preko 100 nevladinih organizacija poziva vas da im se priključite “obrani” propisa Europske unije koji štiti sve vodne resurse poput rijeka, potoka, jezera, močvara i podzemnih voda. U tijeku je, naime, evaluacija tog propisa nazvana “provjera prikladnosti” (Fitness check) koja traje do 12.ožujka, a svi su građani pozvani da iznesu svoje mišljenje i prijedloge o Okvirnoj direktivi o vodama.
Jozica Krnić - TRIS portal
