Svjetski glečeri se tope bržim tempom

Glečeri u svijetu se ubrzano tope, pokazuje nova sveobuhvatna studija. 

Tim pod vođstvom Francuske procijenio je ponašanje gotovo svih dokumentovanih ledenih tokova na planeti.

Istraživači su otkrili da je tokom prve dvije decenije 21. vijeka nestajalo skoro 270 milijardi tona leda godišnje.

Otopljeni led čini petinu svjetskog porasta nivoa mora, objavili su naučnici u časopisu "Priroda" (Nature).

Brojeve u pitanju je prilično teško zamisliti, stoga se član tima Robert Mekneb, sa Univerziteta Ulster i Oslo, koristi analogijom.

"Tokom posljednjih 20 godina, vidjeli smo da su glečeri gubili oko 267 gigatona godišnje.

Dakle, ako tu količinu vode podijelimo po Irskoj, dovoljna je da pokrije cijelu Irsku sa tri metra vode svake godine", izjavio je Mekneb za radio-emisiju "Nauka u akciji" (Science In Action) BBC svjetskog servisa.

"Ukupan gubitak se ubrzava.

"Raste za oko 48 gigatona godišnje, po deceniji."

Svjetski glečeri sadrže 217,175 ledenih tokova.

Neki su manji od fudbalskog stadiona.

Drugi se mogu takmičiti po veličini sa državama kao što je Velika Britanija.

Gotovo svima je zajedničko da se proređuju i povlače u okolnostima promjenjive klime, bilo bržim topljenjem na toplijem vazduhu ili zato što su se obrasci snježnih padavina koji "hrane" glečere promijenili.

Istraživački tim, koji je vodio Romejn Hugonet sa Univerziteta u Tuluzu u Francuskoj, kao primarni izvor podataka koristio je fotografije koje je napravio NASA satelit Tera, lansiran 1999. godine.

Ogromna računarska snaga bila je potrebna za tumačenje fotografija i računanje promjena u visini, zapremini i masi glečera do 2019. godine.

Tim vjeruje da je njihov pristup umanjio neizvjesnosti u rezultatima na možda manje od pet odsto sveukupno.

To je velikim dijelom zato je što svaki pojedinačni glečer ispitan u studiji predstavljen na osnovu iste metodologije.

"Ova nova studija je veliki napredak jer dobijamo visoku prostornu rezoluciju.

"Istovremeno pruža i vremenske promjene tokom dvije decenije zasnovane direktno na satelitskim podacima, što je novina", objasnio je koautor Matijas Hus sa Švajcarskoj federalnog instituta tehnologije.

"Ovaj skup podataka potvrđen je ogromnom količinom dodatnih, nezavisnih mjerenja i izuzetno je precizan tako da su neizvjesnosti prethodnih studija veoma umanjene."

Grupa koju je predvodio Univerzitet u Lidsu objavila je procjenu izgubljenog leda u glečerima u januaru, u časopisu "Kriosfera" (The Criosphere).

Došli su do vrlo sličnih brojeva.

Zabilježili su prosječan gubitak od 289 gigatona godišnje od 2000. do 2019. godine, sa ubrzanjem od 52 gigatone godišnje po deceniji - što predstavlja razliku od osam odsto.

Profesor sa Univerziteta u Lidsu Endi Šepard rekao je za BBC njuz da istopljeni glečeri čine četvrtinu izgubljenog leda na Zemlji tokom ere satelita.

"Promjene koje se dešavaju remete zalihe vode za milijarde ljudi nizvodno - posebno u godinama suše kada otopljeni led postaje ključni izvor."

"Iako se stopa topljenja glečera neprekidno uvećava, naša glavna briga za budući porast mora ostaju ubrzani gubici leda na Antarktiku i Grenlandu", kaže on.

Izvor: BBC na srpskom