Svjetski dan pčela - Budi uključen

 Foto: Jelena Jevđenić/Impuls

Pčele su jedni od najvažnijih oprašivača koji osiguravaju sigurnost hrane, održivu poljoprivredu i biološku raznolikost te značajno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju okoliša. 

U decembru 2017. UN su odobrili ovaj dan, a Prvi svjetski dan pčela obilježen je 2018. Neke države u svijetu, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nemaju samo jedan dan, nego obilježavaju dodatno i Nacionalni dan medonosne pčele svake treće subote u avgustu.

Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele. Albert Ajnštajn (Einstein) je napisao da “nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života.”.

Dugoročno, zaštita pčela i pčelarskog sektora može pomoći u smanjenju siromaštva i gladi, kao i očuvanju zdravog okoliša i bioraznolikosti.

Ipak, naučna istraživanja pokazuju da je sve više negativnih učinaka na zdravlje pčela, što ih čini sve ugroženijima. To od nas zahtijeva dodatnu brigu o njihovu opstanku, jer štetni faktori uzrokuju pad otpornosti pčela, što utječe na njihovu osjetljivost na bolesti, štetnike i slično. Osim toga, to je problematično i u smislu zaštite i očuvanja okoliša, jer pčele njeguju biološku raznolikost u prirodi i pozitivno utječu na cijeli ekosistem, te su dobar pokazatelj stanja okoliša.

Ove godine FAO će proslaviti Svjetski dan pčela 20. maj virtualnim događajem temom "Bee engaged: Celebrating the diversity of bees and beekeeping systems - Budi uključen: slavljenje raznolikosti pčela i pčelarskih sistema”.

Događaj na kojem će učestvovati stručnjaci i praktičari za pčele i oprašivače iz cijelog svijeta otvorit će videoporukom glavnog direktora FAO-a QU Dongyua.

Događaj će podići svijest o važnosti širokog spektra pčela i održivih pčelarskih sustava, prijetnjama i izazovima s kojima se susreću te njihovom doprinosu za život i prehrambene sustave.

Posebnost i zadivljujući podaci o pčelama

Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni” život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti”, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa.

Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom. O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.

Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane. Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.