Svijet i dalje na putu porasta globalnih temperatura od 3 stepena Celzija

Čovječanstvo je i dalje na putu da do kraja stoljeća zagrije Zemlju više od tri stepena Celzija uprkos ovogodišnjem padu emisije stakleničkih plinova zbog pandemije i obećanjima zemalja da će smanjiti zagađenje, upozorio je UN.

U ovogodišnjoj analizi emisija stakleničkih plinova, Program za okoliš UN-a (UNEP) utvrdio je će sedampostotni pad emisije ugljika u 2020. imati zanemariv utjecaj na zatopljavanje bez brzog i sveobuhvatnog odmaka od fosilnih goriva, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Izviještaj emisiji tih plinova analizira jaz između koraka koje je potrebno učiniti temeljem Pariskog klimatskog sporazuma i smanjenja emisija stakleničkih plinova koje u ovom trenutku provode države.

Prema tome izvještaju "zeleni oporavak" od pandemije uz što manje štetnih izvora energije kojim bi se ubrzano kretalo prema održivoj emisiji stakleničkih plinova, mogao bi smanjiti te emisije za 25 posto do 2030.

To bi svijet dovelo bliže nivoima potrebnim za ograničavanje zagrijavanja na dva stepeni Celzija, kao što je predviđeno Pariskim klimatskim sporazumom.

Zemlja je uz temperaturu koja je porasla samo nešto više od stepena Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje već iskusila snažnije i češće suše, požare i superoluje koje su smrtonosnije zbog porasta nivoa mora.

"Očito je svijet bio zatvoren (zbog pandemije). U tom razdoblju uočili smo sedam postotni pad emisija", kazala je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen za AFP.

"No znamo isto tako da zatvaranje svijeta nije rješenje, kao ni to da 1,9 milijarda djece ne ide u škole".

Rast emisije stakleničkih plinova

Ona kaže da izvještaj pokazuje da zeleni oporavak od pandemije može "uveliko smanjiti emisije stakleničkih plinova i pomoći u usporavanju klimatskih promjena".

UNEP je prošle godine objavio da emisije stakleničkih plinova moraju pasti 7,6 posto godišnje do 2030. kako bi se postigao ambiciozniji cilj od porasta zatopljenja do 1,5 stepeni Celzija prema Pariskom klimatskom sporzumu.

U 2020. emisije su postignute u tom rasponu, no cijena za to bila je bez presedana - dramatični pad industrijske proizvodnje i pad prometa i putovanja.

Stručnjaci strahuju da je nagli skok emisija stakleničkih plinova u 2021. gotovo neizbježan - prošle sedmice UN je objavio da zemlje u ovoj deceniji planiraju povećati proizvodnju fosilnih goriva dva posto godišnje.

Kako bi se porast temperatura ograničio na 1,5 stepeni Celzija, proizvodnja nafte, plina i ugljena morala bi umjesto toga pasti šest posto godišnje.

Prema izvještaju UNEP-a, emisije stakleničkih plinova u 2019. - godini za koju se naučnici nadaju da će predstavljati vrhunac u godišnjoj proizvodnji zagađujućih emisija ugljika, iznosile su 59,1 gigatona ekvivalenta CO2.

To predstavlja porast od 2,6 posto u poređenju s 2018. i uveliko je rezultat povećanog broja šumskih požara, navodi UNEP.

Smanjenje prometa, industrijskih aktivnosti i proizvodnje struje zbog pandemije rezultirat će sedampostotnim smanjenjem zagađenja u poređenju s prethodnom godinom.

No to bi rezultiralo padom globalnog zagrijavanja od samo 0,01 stepeni Celzija do 2050.

'Sistematski zeleni oporavak od pandemije'

UNEP poručuje da bi sistematski zeleni oporavak od pandemije imao kao rezultat emisije stakleničkih plinova od 44 GT u 2030. u poređenju sa 59 GT, koliko se sad predviđa, što bi čovječanstvu dalo 66 posto izgleda da se porast temeprature zadrži na manje od dva stepena Celzija.

To bi zahtijevalo masovni prelazak na obnovljive izvore energije, izravnu podršku infrastrukture i tehnologije koja najmanje proizvodi emisiju ugljika, smanjenje subvencija za fosilna goriva i zaustavljanje gradnje novih termoelektrana na ugljen te masovnog krčenja šuma, poručuje UNEP.

Nasuprot tome, već se sada čini da zemlje u oporavku od pandemije planiraju podršku industrijama koje zagađuju i samo četvrtina iz kruga G20 zemalja obvezala se na poticanje mjera koje smanjuju emisije ugljika.

U izvještaju se ističe i da je najbogatijih jedan posto svijeta odgovorno za dvostruku količinu zagađenja u odnosu na najsiromašnjiih 50 posto čovječanstva.

UNEP kaže da najbogatiji moraju smanjiti svoj ugljični otisak 30 puta kako bi ostvarili ciljeve iz Pariskog klimatskog sporazuma.

"Tu se radi o energetskoj učinkovitosti i tome kako jedemo i što bacamo", kaže Andersen. "Tih jedan posto mora se pokrenuti zbog visokog zagađenja koje proizvodi".

Izvor: Agencije