Šumama Gorskog kotara prijeti katastrofa
Nakon ledoloma koji je uništio goranske šume u zimi 2014. godine, goransku smreku sad uništava i smrekov potkornjak, nametnik koji se zavlači pod koru stabla i u stanju je stablo uništiti kroz svega par tjedana.
Inače napada samo bolesna, odnosno srušena stabla, a kako je takvih nakon ledoloma prije dvije godine u šumi jako puno, proširio se i na zdrava stabla smreke koje je, upozoravaju Gorani, na nekim područjima uništeno i do 50 posto! Ministarstvo poljoprivrede odgovara kako je nemoćno jer problem u najvećoj mjeri leži u privatnim, zapuštenim šumama, u koje Hrvatske šume nemaju pristup pa ne mogu sanirati ni štetu od ledoloma, dok Gorani – građani i struka, odgovaraju kako Ministarstvo hitno mora donijeti uredbu po kojoj će Hrvatskim šumama omogućiti i ulazak na privatni posjed, inače će smreka ubrzo nestati.
"Nema vremena za daljnje razmišljanje i čekanje. Napadnuta stabla, gdje god da se nalaze – na državnom ili privatnom posjedu, treba posjeći i uništiti, to je jedino rješenje. Situacija već sad poprima kataklizmične razmjere, i država, konkretno nadležno Ministarstvo poljoprivrede, mora hitno donijeti uredbu kojom će biti omogućena i sječa u privatnim šumama", upozorava upravitelj Šumarije Gerovo Josip Malnar u izjavi za Novi list.
Gorani su, pa tako i Hrvatske šume u Gorskom kotaru, bez "blagoslova" Ministarstva, kaže Malnar, nemoćni, no Zagreb se čitavo vrijeme "ponaša kao maćeha".
"Sve smo digli na noge – stručnjake različitih institucija, no pošast je tolika da joj se ne može stati na kraj osim sječom. Posljednje dvije godine su razmjeri štete od ledoloma ogromni, no Zagreb za to uopće nema sluha. Koliko god se mi ovdje trudili, i koliko god stabala sjekli, potkornjak je uvijek deset koraka ispred", očajan je Malnar.
Na kraju napominje kako su Slovenci, suočeni s istim nametnikom nakon ledoloma prije dvije godine, problem sanirali u daleko većoj mjeri zahvaljujući uredbi države kojom je problem rješavan i u privatnim šumama.
"U Sloveniji je, međutim, situacija daleko bolja zbog toga što se uglavnom zna tko su šumoposjednici, dok je kod nas imovinsko-pravna situacija katastrofalna. U dokumentima vlada pravi kaos, i uvjeren sam da gotovo polovica šumoposjednika niti ne zna gdje im je parcela i što na njoj imaju", ističe Miljenko Gašparac, predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika Gorski kotar. Kako kaže, ne bi se, nažalost, puno dobilo ni s uredbom države Hrvatskim šumama da problem riješe i na privatnim šumskim posjedima, budući da Hrvatske šume za taj posao niti nemaju dovoljno ljudi.
Unatrag dvije godine njihovi su radnici prezaposleni na saniranju štete od ledoloma – sanirano je oko 300.000 kubika polomljenih stabala, no ostalo je još oko sto tisuća kubika. Kako su goranski šumari već ranije naglašavali, u privatne šume ne smiju, osim na poziv vlasnika koji, međutim, najčešće nemaju dovoljno novca za kvalitetniju sanaciju. Bude li i dalje tako, kažu, zaraza potkornjakom će se širiti i dalje, dok smreka u Gorskom kotaru u potpunosti ne nestane.
Na pitanje što će država oko toga poduzeti, u Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju kako su oni nakon ledoloma 2014. godine u travnju te godine sazvali veliki sastanak u Gerovu, koji je okupio šumare, stručnjake s fakulteta i instituta, a došli su i predstavnici slovenskog Ministarstva za kmetijstvo in okolje. Predstavnika privatnih goranskih šumovlasnika na tom sastanku, zaključuju u Ministarstvu, nije bilo. Raspravljalo se, kažu, o mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se nakon šteta prouzrokovanih ledolomom umanjila naknadna šteta kroz više uzastopnih godina od različitih bolesti i štetnika, s obzirom da se nakon elementarne nepogode u šumi nalazi velika količina polomljenog i izvaljenog drvnog materijala koji neće biti u mogućnosti izvesti iz šume u kratkome roku.
(Novi list)
