Studija: Topljenje glečera uskoro bi moglo izazvati klimatski haos

Milijarde tona otopljenog leda teče u svjetske okeane sa Grenlanda, a antarktički glečeri mogli bi pokrenuti ekstremne vremenske prilike i destabilizirati regionalnu klimu u nekoliko decenija, objavili su naučnici.

Glečeri koji se tope, pogotovo na Grenlandu, dodatno će oslabiti okeanske struje koje pomjeraju hladne vode prema jugu uz dno Atlantskog okeana, dok će istovremeno poticati tropske vode na sjeveru da idu prema površini, objasnili su naučnici u magazinu Nature. 

Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC) je vodeni pojas koji ima ključnu ulogu u klimatskom sistemu Zemlje i pomaže da se održava relativna toplota sjeverne hemisfere. 

"Prema našim modelima, ovo topljenje leda izazvat će značajne smetnje okeanskim strujama i promijeniti nivo toplote širom svijeta", rekao je glavni autor ove studije, Nicholas Golledge, gostujući profesor u Antarktičkom istraživačkom centru na Univerzitetu Victoria u Wellingtonu na Novom Zelandu. 

S druge strane, kako glečeri na Antarktiku gube masu, to dovodi do 'zarobljavanja' tople vode ispod površine, čime glečeri erodiraju ispod vode u začaranom krugu ubrzanog topljenja što dovodi do podizanja nivoa mora. 

Većina studija o ovome fokusirala se na to koliko brzo se glečeri tope zbog klimatskih promjena i koliko globalne temperature mogu narasti prije nego što njihova dezintegracija postane neizbježna, što se zove "kritična tačka". 

Međutim, mnogo manje istraživanja je urađeno o tome kako istopljena voda može utjecati na sam klimatski sistem. 

Ekstremne vremenske prilike

"Velike promjene koje vidimo u našim simulacijama vode do haotičnije klime sa više ekstremenih vremenskih prilika i intenzivnijih i učestalijih valova vrućine", rekla je koautorica studije Natalya Gomez, istraživačica na Univerzitetu McGill u Kanadi. 

Istraživači su zaključili da bi do sredine stoljeća topljenje glečera na Grenlandu značajno poremtilo AMOC, koji već pokazuje znakove usporavanja. 

Ovo je "mnogo manje vremena nego što se očekivalo", kazala je  Helene Seroussi, istraživačica u Laboratoriji Jet Propulsion u Kaliforniji, koja nije bila uključena u studiju. 

Otkrića su bazirana na veoma detaljnim simulacijama kombiniranim sa observacijama satelitskih fotografija koje pokazuju promjene glečera od 2010.

Jedna od mogućih rezultata oslabljene struje u Atlantiku bit će toplije temperature zraka u gorenjem dijelu Arktika, istočne Kanade i Centralne Amerike, i hladnije temperature na sjeverozapadu Evrope. 

Glečeri na Antarktiku i Grenlandu, koji su debeli do tri kilometara, sadrže više od dvije-trećine svježe vode na planeti, dovoljno da podignu nivo okeana za sedam metara, ako bi se potpuno istopili. 

Ledene stijene

Pored Grenlanda, regije koje su najosjetiljivije na globalno zatopljavanje su Zapadni Antarktik i nekoliko velikih glečera na Istočnom Antarktiku, koji su mnogo veći i mnogo stabilniji. 

U drugoj studiji objavljenoj u srijedu u magazinu Nature, neki od ovih istih naučnika ponudili su nove projekcije o tome koliko će Antarktik doprinijeti rastu nivoa mora do 2100. godine. 

Kontroverzna studija iz 2016. govori da su ledene stijene kontinenta u veoma osjetljivom položaju da se uruše, i to bi moglo dovesti da nivo mora poraste za jedan metar do kraja stoljeća. 

To bi bilo dovoljno da se 187 miliona ljudi širom svijeta mora preseliti, pogotovo u naseljenim riječnim deltama u Aziji i Africi, pokazale su studije. Ali nove studije preispituju ta otkrića. 

"Nestabilne stijene leda su predložene kao uzrok nezaustavljivog urušavanja velikih dijelova glečera", rekao je autor Tamsin Edwards sa King's Koledža u Londonu. 

"Međutim, mi smo ponovo analizirali podatke i došli do saznanja da to nije slučaj."

Obje nove studije, kaže Edwards, "predviđaju da će najvjerovatnije Antarktik doprinijeti povećanju nivoa mora do 15 centimetara" do 2100. godine, odnosno, do moguće granice od 40 centimetara. 

Specijalni izvještaj o okeanima koji radi Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC), koji treba biti objavljen u septembru, ponudit će nova istraživanja o rastu nivoa mora. 

Izvor: Agencije