Štete od klimatskih promjena u BiH: Suše i ekstremne poplave
Bosna i Hercegovina je u proteklih 10 godina bila suočena s nekoliko izuzetnih ekstremnih klimatskih i vremenskih epizoda koje su uslovile značajne materijalne i finansijske deficite, kao i gubitke ljudskih života.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine u posljednjih 10 godina klima se značajno promijenila: šest godina su zabilježene suše, a u pet godina ekstremne poplave. U ovom periodu Bosna i Hercegovina je bila suočena s nekoliko izuzetnih ekstremnih klimatskih i vremenskih epizoda koje su uslovile značajne materijalne i finansijske deficite, kao i gubitke ljudskih života.
Poplave prijete
Sektor voda je posebno pod velikim rizikom i značajno trpi zbog loše i degradirane infrastrukture, što je posljedica njenog slabog održavanja, ratnih razaranja, nedovoljnih investicija i neodgovarajućeg upravljanja. Prognozirane promjene u količinama padavina i temperaturi zraka će negativno uticati na sadašnji sistem upravljanja vodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Izrada Četvrtog nacionalnog izvještaja i Trećeg dvogodišnjeg izvještaja o emisiji stakleničkih gasova u BiH državnom i entitetskom nivou omogućava da odgovore na međunarodne obaveze u kontekstu klimatskih promjena, jačanjem i kontinuitetom započetog razvoja institucionalnih i tehničkih kapaciteta.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine bila na trećem mjestu po ukupnim gubicima i štetama uzrokovanim klimatskim promjenama prema podacima iz izvještaja Globalnog indeksa klimatskog rizika. Očekivane učestalije padavine većeg intenziteta izazvat će intenzivnija oticanja vode, često praćena poplavama.
”Velike vode će biti veće i češće, a male vode još manje i suše dugotrajnije. Planovi upravljanja poplavnim rizicima u BiH se trenutno rade. Mjerama prevencije i zaštite, naglasak se pomjera sa odgovora na katastrofe na upravljanje rizikom. Sistemi predviđanja i upozorenja imaju prioritet, ali novi i bolji zaštitni objekti biće neophodni. Jako malo je postignuto u segmentu upravljanja zemljištem, naročito u prostornom planiranju i razvoju urbane vodne infrastrukture”, ističe Esena Kupusović, pomoćnica direktora Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Prema regionalnim klimatskim modelima, promjena srednje dnevne temperature u bliskoj budućnosti (2016 - 2035. godine) kreće se od 0,5 do 1,5 stepeni Celzijusa, a za posljednji period (2081 - 2100. godine), očekivani porast temperature se kreće od 2,5 do 5 stepeni. Mogu se očekivati promjene u pogledu vremena pojavljivanja, učestalosti i intenziteta ekstremnih događaja - poplava i suša, zbog čega je neophodno preduzeti klimatske akcije definisane u dokumentu Utvrđeni doprinos Bosne i Hercegovine.
Zamah unutar EU
”Energetski sektor u BiH mogao bi iskoristiti zamah unutar EU na izgradnji obnovljivih izvora energije, te se osim orijentacije na vjetro i solarne elektrane, usmjeriti i na bolje upravljanje, dogradnju i izgradnju novih hidroakumulacija, te uskladiti sa upravljanjem poplavnim rizicima, naravno, samo transparentno i s punim uključivanjem javnosti”, zaključuje Kupusović.
