"SOS" za pacifička ostrva: “Pola infrastrukture je na 500 metara od mora”

Foto: thecommonwealth.org

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres objavio je u utorak globalni SOS, rekavši da temperature okeana na pacifičkim ostrvima rastu tri puta više od globalnog prosjeka.

Na Forumu pacifičkih ostrva, koji se održava na Tongi, Guterres je istaknuo zaključke izvještaja koji pokazuju da je unazad 30 godina jugozapadni Pacifik najviše pogođen podizanjem nivoa mora, na nekim mjestima i dvostuko više od globalnog prosjeka.

"U Tongi sam da bi izdao SOS - Spasite naša mora - zbog podizanja nivoa mora", rekao je Guterres.

"Povećanje nivoa mora pojačava učestalost i intenzitet udara oluja i obalnih poplava. Te poplave gutaju obalne zajednice, uništavaju ribolov i usjeve. Truju pitku vodu. Sve to stavlja narode pacifičkih ostrva u veliku opasnost", rekao je.

Podsjetio je da se voda uslijed zagrijavanja širi, što pridonosi podizanju nivoa mora.

Forum je na sedmodnevnom skupu 18 čelnika pacifičkih ostrva najviše pažnje posvetio klimatskim promjenama i sigurnosti. Istakao je da su svi narodi atola ugroženi zbog podizanja nivoa mora, od Tonge do Australije, jednog od najvećih proizvođača ugljena, fosilnog goriva za koji Guterres kaže da se postupno mora ukinuti na globalnom nivou te da je situacija različita u različitim zemljama.

Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da se temperature u vodama jugozapadnog Pacifila povećavaju po trostruko većoj stopi nego u ostatku svijeta.

"Pacifička ostrva su izložena kao nigdje drugdje. To je područje s nadmorskom visinom od samo jedan do dva metra. Polovina infrastrukture je do 500 metara od mora", istakao je Guterres.

Bez smanjenja emisije stakleničkih plinova, ta ostrva mogu očekivati dodatno podizanje nivoa mora od 15 cm do 2050. i 30 dana obalnih poplava.

Guterres je pozvao svjetske vođe da potaknu ulaganja za prilagodbu klimatskim promjenama te uputio poziv razvijenim zemljama da ispune svoje obveze i da do 2025. udvostruče te investicije na najmanje 40 milijardi dolara godišnje.

Ministar inostarnih poslova Tuvalua, države u Okeaniji, je 2021. godine održao govor na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija dok je stajao do koljena u morskoj vodi, kako bi podigao svijest o opasnostima klimatskih promjena, prenosi Tanjug.