Razorno poslovanje Kelaga na Balkanu
Austrijska kompanija Kelag voli se predstavljati kao moderna kompanija sa najvišim ekološkim i socijalnim standardima. Međutim, stvarnost daje sasvim drugačiju sliku: Kelag je problematična kompanija na Balkanu, piše CZZS.
Organizacije za zaštitu životne sredine i lokalni stanovnici već godinama protestuju protiv njihovih hidroenergetskih projekata posebno na Kosovu* i u Bosni i Hercegovini. Kroz do sada realizovane projekte vidljivo je da Kelag ne obraća pažnju niti na vrijedna riječna područja i ugrožene vrste, niti na lokalne zajednice. Nedavno, Kelag je morao zaustaviti rad tri hidroelektrane na Kosovu* jer godinama nije ispunjavao službene ekološke zahtjeve. Dok je ova kompanija osobu koja je je ukazala na ove nepravilnosti tužila za klevetu.
U Bosni i Hercegovini udruženja za zaštitu životne sredine godinama protestuju protiv Kelagovih projekata. Ova kompanija je uništila nekoliko rijeka, staništa mladice – globalno ugrožene riblje vrste. Ovakvo poslovanje ne bi bilo moguće u Kelagovoj matičnoj zemlji Austriji. “Suvlasnik Kelaga je pokrajina Koruška i stoga je direktno odgovorna za ono što ova kompanija radi na Balkanu. Kao predstavnik vlasnika, predsjednik ove pokrajine Peter Kaiser trebao bi odmah poduzeti određene mjere. Kelag bi se trebao strateški preorijentisati i odustati od daljih planove za ulaganje u hidroenergetske projekte na Balkanu. Balkanske rijeke su previše vrijedne za ovakvo uništavanje. Solar i vjetar daleko su bolja opcija u ovoj regiji “, izjavio je Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha.
KelKos – Kelag na Kosovu*
Na Kosovu* Kelag djeluje putem filijale KelKos i godinama je na udaru kritika.
“Kelag dobija profit uništavanjem našeg krajolika. Ova kompanija je prodavala električnu energiju dugi niz godina ne ispunjavajući ekološke zahtjeve“, izjavila je Shpresa Loshaj iz nevladine organizacije Pishtarët. Mjesecima je upozoravala na zlouporabe u projektima Kelaga. Ukupno 61 organizacija sa Kosova* pridružila se njenoj inicijativi. Umjesto da pokušaju razgovarati sa Shpresom Loshaj, predstavnici Kelags su podigli optužnicu protiv nje.
Kelag posluje u BiH putem filijale Interenergo. I ovdje ekološke organizacije i lokalni stanovnici već godinama protestuju protiv hidroenergetskih projekata ove austrijske kompanije. Jedan od primjera je rijeka Ugar, nekada netaknuta rijeka u kojoj se globalno ugrožena i zaštićena vrsta ribe mladica mrijestila u proljeće. Međutim Kelag je na ovoj rijeci izgradio dvije hidroelektrane i preusmjerio veći dio vode u cijevi. Ostalo je premalo vode za osjetljive riblje populacije, a riblje staze nemaju nikakvog efekta.
“Vjerojatno bi bilo nemoguće uraditi ovako nešto u Austriji ili drugim zemljama Evropske Unije, ali kod nas se predstavnici Kelaga zapravo hvale ovim projektima“, izjavila je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu. Slična se tragedija dogodila na Sani, koja je nekada bila još jedna netaknuta rijeka i stanište mladice, sve dok Kelag nije izgradio hidroelektranu Medna 2018 godine. Protesti lokalnog stanvništva i nevladinih organizacija koji su trajali godinama, kao ni brojni sudski procesi nisu uspjeli da zaustave ovaj štetni projekat.
„Zahtijevamo od Kelaga da poboljša postojeće objekte, posebno na rijeci Ugar. Iznad svega, zahtijevamo da Kelag više ne gradi hidroelektrane u Bosni i Hercegovini”, dodaje Ivanićeva.
Međutim, Kelag je krajem januara 2020. godine potpisao novi Sporazum o saradnji sa Vladom Republike Srpske u kojem je izrazio interes za nova ulaganja u istraživanje hidropotencijala.
