Prva farma magaraca u Crnoj Gori: Litar mlijeka 50 evra

„Radi se o jednoj od najugroženijih životinjskih vrsta u Crnoj Gori. Njihov broj može da se preklopi sa brojem medvjeda koje imamo u Crnoj Gori. Ova farma ima cilj da sačuva magarca kao životinju, kao dio kulturne baštine Crne Gore. A takođe da kroz proizvodnju mlijeka farma zaradi za sebe, da bude samoodrživa i ima neki profit. U tome sam za sada prilično uspio i reakcije su jako pozitivne“, kaže Darko Saveljić, vlasnik farme.

PODGORICA - U selu Martinići, u blizini Danilovgrada, na imanju Darka Saveljića, po struci ornitologa, odnedavno je formirana farma magaraca, prva ovakve vrste u Crnoj Gori. Na ovaj pomalo neobičan poduhvat Saveljić se odlučio kako bi sačuvao ovu životinjsku vrstu od izumiranja. Ekipa Anadolu Agency (AA) u selo Martinići, na farmu magaraca stigla je rano ujutro. Na imanju je osim Darka i njegov otac, koji se takođe brine o magarcima.

Darko Saveljić u razgovoru za AA kaže da prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, na teritoriji CG ima 575 grla magaraca, mula i mazgi. Ipak, s obzirom da su to podaci iz 2010. godine, Saveljić vjeruje da ih je u ovom trenutku još manje.

„Radi se o jednoj od najugroženijih životinjskih vrsta u Crnoj Gori. Njihov broj može da se preklopi sa brojem medvjeda koje imamo u Crnoj Gori. Ova farma ima cilj da sačuva magarca kao životinju, kao dio kulturne baštine Crne Gore. A takođe da kroz proizvodnju mlijeka farma zaradi za sebe, da bude samoodrživa i ima neki profit. U tome sam za sada prilično uspio i reakcije su jako pozitivne“, kaže Darko Saveljić, vlasnik farme.

Ističe da su se mnogi čudili kada je odlučio da formira farmu magaraca.

„Najprije vam se ljudi smiju, pa vas jedno vrijeme smatraju budalom. Ali kada vide da je ovo nešto ozbiljno, da litar mlijeka košta oko 50 eura, onda počnu da vam zavide“, kaže Saveljić.

Farma sada ima deset grla magaraca, odnosno jednog magarca i devet magarica, od kojih je samo jedna muzara, koja daje 0,6 litara mlijeka dnevno. Ono što je kod magarca posebno interesantno jeste njegovo ljekovito mlijeko.

„Mlijeko magarice ima 60 puta više vitamina C od kravljeg mlijeka. Ima jako mali procenat masnoće, ima veliku slatkoću, tako da je mlijeko baš slatko kada se proba. Ono što ga izdvaja od drugih proizvoda, to mlijeko je ekstremno ljekovito u liječenju plućnih bolesti. Dakle, pomaže u liječenju bronhitisa, kašlja, a pomaže i kod upale pluća i astme. Takođe, kod najluksuznijih krema za kožu, glavni sastojak je upravo magareće mlijeko. Boja magarećeg mlijeka je svjetlija u odnosu na kravlje mlijeko. Ono se konzumira svega jedan decilitar dnevno. Za 24 sata, skoro da je stoprocentna vjerovatnoća da će se nakon konzumacije mlijeka izliječiti kašalj“, ističe Darko.

Farma je za posjetioce otvorena nedavno. Tako posjetioci mogu da vide magarca Iliju, kao i magarice Martu, Drinu, Azru i ostale magarice.

„Posebno nas iznenađuje da su posjetioci uglavnom stranci. Ulaznica za farmu je kilogram jabuka ili šargarepe. Postoji takođe veliko interesovanje od vrtića i škola za posjetu, tako da očekujemo vruću jesen na farmi“, rekao je Saveljić.

Iako u narodu vlada mišljenje da je magarac tvrdoglava životinja, Saveljić ističe suprotno.

„Radi se o životinji koja je jako mirna, i nije tvrdoglava. Tvrdoglava je samo ljudima koji žele da upravljaju sa njom, da je tovare drvenom građom ili ne znam čime. Ovdje se ne koriste magarci za nošenje tereta, i nemamo problema sa tvrdoglavošću“, kazao je Saveljić.

„Farma ima namjeru da se širi. Povećaćemo kapacitete farme,a cilj je da otkupim sve magarice u Crnoj Gori, da se napravi velika farma koja će kroz prodaju mlijeka biti samoodrživa“, poručuje Saveljić.

Farma magarica u Martinićima otvorena je i za besplatnu pomoć za djecu sa celebralnom paralizom, i za djecu koja teško hodaju.

„Mogu ovdje da dođu da besplatno jašu magarice koje se bez problema jašu. Ima interesovanja roditelja i djece. Poenta je u tome da je magareći hod jako sličan po ritmu ljudskom hodu, tako da dijete tokom jahanja osjeti hod magarice kao da je ljudski. To puno pomaže da dijete prohoda, i to se zove hipoterapija“, kaže Saveljić.

AA