Prikupljeni novi dokazi za zaštitu kanjona Prizrenac i rijeke Sane
Foto: Centar za životnu sredinu
Prezentacija rezultata istraživanja kanjona Prizrenac i pećine Mračaj koji pripadaju gornjem toku rijeke Sane održana je u Centru za posjetioce Pecka sa ciljem kreiranja studije zaštite koja će poslužiti za proglašenje ovog područja zaštićenim.
Čitav gornji tok rijeke Sane je predviđen za zaštitu uključujući danas postojeće zaštićeno područje „Vrela Sane“. Područje je drastično izmjenjeno i narušeno izgradnjom male hidroelektrane Medna i od tada je onemogućeno kreiranje planiranog parka prirode.
„Nakon što je 2021. godine proglašeno zaštićeno područje Spomenik prirode Vrela Sane, mi od zaštite nizvodnog dijela nismo odustali. Nastavljamo sa aktivnostima koje imaju za cilj očuvanje i druge cjeline koja je najznačajnija na ovom području i na toj lokaciji se vrše ozbiljna istraživanjima, koja nadopunjuju postojeća znanja. Prema do sada sakupljenim podacima neupitno je da se radi o visoko vrijednom području sa aspekta biodiverziteta i hidrologije“, istakao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
Prethodnih dana fokus istraživanja bio je na speleološkim objektima, šišmišima, a istraživana je i herpetofauna (vodozemci i gmizavci), speleološki objekti i slatkovodni puževi na izvorištima.
Ana Ćurić iz Ronilačkog kluba BUK i Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa i prirode RS objasnila je da je istraživanje tehnički zahtjevno te da se pećini, koja je prvi put istraživana 2008. godine, još ne nazire kraj. U prvim istraživanjima su speleoronioci došli do 400 metara dubine, a dalje nisu mogli zbog podzemnog vodopada, koji su ponovo bezuspješno pokušali prevazići 2013, 2015. i 2018. godine, da bi ga u ovoj ekspediciji konačno uspjeli savladati.
„U ovoj ekspediciji su učestvovala dva speleoronioca svjetskog glasa Mauro Bordignon Sane i Osama Gobara uz logističku podršku Ronilačkog kluba BUK i Karst Odyssey. Karakteristično za ovu pećinu je da ima boksitne stijene, te je vizualno atraktivna zbog crvene boje. Ovogodišnje istraživanje rezultiralo novim nalazima i plan je da nastavimo već naredne godine, kada je planirano da se radi i uzorkovanje vode radi DNK analiza“, kazala je Ana Ćurić.
Darko Jovanić, iz Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa i prirode RS, koji je Centrov značajan partner na ovim aktivnostima je naglasio da za zaštitu ovog područja postoji plansko uporište u Prostornom planu Republike Srpske do 2025. godine.
„Novo zaštićeno područje bi bilo na teritoriji dvije opštine, Mrkonjić Grada i Ribnika. Tim područjem najviše upravlja sektor šumarstva, jer tu imamo već izdvojene šume visoke zaštitne vrijednosti. Nažalost, nismo uspjeli da zaštitimo gornji tok Sane u cjelini, kako bi i imalo smisla i kako je planirano ranije, zbog izgrađene hidroelektrane Medna, ali imamo otvoren put za buduća istraživanja. Možda nam i ona sanjana zaštita iz prošlosti postane budućnost“, izjavio je Jovanić.
Ove aktivnosti se provose u okviru projekta „Rijeke su dragulji prirode“, koji Centar realizuje u saradnji sa lokalnim partnerima i organizacijom Arnika iz Češke uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Češke.
