Prašuma Јanj kod Šipova uvrštena na UNESCO listu svjetske baštine

U okviru svog 44. zasjedanja, u srijedu Unesko je donio odluku kojom je prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope"

Prirodno dobro od svjetskog značaja "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope" prošireno je danas sa lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švajcarske, te BiH.

Prašuma Janj je prvo prirodno dobro iz BiH koje je uvršteno na Uneskovu listu svjetske baštine, navode iz Ministarstva civilnih poslova.

U saopštenju se dodaje da je prašuma Janj strogi prirodni rezervat površine od 295 hektara od kojih je na 58 hektara zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost.

Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.

Lokalitet svjetske baštine Uneska "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope" trenutno je najveće serijsko dobro svjetske baštine sa 94 lokaliteta u 18 zemalja.

Obuhvata područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, BiH, Bugarskoj, Francuskoj, NJemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Španiji, Švajcarskoj i Ukrajini.

"To zahtijeva prekograničnu saradnju i odslikava bliski odnos bukove šume sa evropskom kulturom", navodi se u saopštenju.

U saopštenju se podsjeća da je sve počelo 2007. godine sa "Praiskonskim bukovim šumama Karpata", deset područja u Slovačkoj i Ukrajini, što je prekogranična svjetska baština od samog početka.

Upisom "Drevnih bukovih šuma Njemačke" na Listu svjetske baštine 2011. godine prošireno je za pet sastavnih dijelova, 2017. godine su dodata 63 područja iz deset zemalja, a to je današnjom odlukom prošireno za još 15 lokaliteta iz šest zemalja.

Bukove šume sa visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune. Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10.000 vrsta životinja.

"To je stoga svjetska baština sa budućnošću i vrhunsko remek-djelo bez granica", navodi se u saopštenju.

Na prestižnoj Uneskovoj Listi svjetske baštine ranije je upisano područje Starog mosta starog grada Mostara, most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 

Agencija