Potrošili smo sve Zemljine resurse
Dan ekološkog duga koji je ove godine došao već 8. avgusta, označava datum kada je ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekoračila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitujemo više ugljen-dioksida nego što ga naši okeani i šume mogu apsorbovati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu obnoviti i ponovo izrasti.
Čak pet dana ranije nego prethodne godine, čovječanstvo je potrošilo godišnji budžet prirodnih resursa, poručila je međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), koja pokušava da promijeni način na koji svijet upravlja prirodnim resursima i reaguje na klimatske promjene.
Dan ekološkog duga koji je ove godine došao već 8. avgusta, označava datum kada je ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekoračila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitujemo više ugljen-dioksida nego što ga naši okeani i šume mogu apsorbovati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu obnoviti i ponovo izrasti.
Upravo je to ono što WWF, Svjetska organizacija za prirodu, koja je partner Global futprint netvorka, nastoji da spriječi sprovođenjem projekata zaštite rijeka, šuma i mora, kao i pozivanjem građana da biraju održive proizvode iz ribarstva.
Emisija ugljen-dioksida najbrži je rastući faktor prekomjerne potrošnje i čini čak 60 odsto od ukupnog ekološkog otiska čovjeka.
Ekološki otisak podrazumijeva ljudske potrebe za svim prirodnim resursima - vodom, hranom, vazduhom, energijom. Ako želimo da postignemo zadate ciljeve klimatskog sporazuma, koji je u decembru 2015. godine u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljen-dioksida moraće značajno da se snize i dovedu do nule do 2050. godine. To zahteva novi, odnosno drugačiji način života na našoj jedinoj planeti.
"Takav način života nosi brojne prednosti, a da bismo to postigli, biće potrebno mnogo truda", rekao je Matis Vakernagel, suosnivač i izvršni direktor Global futprint netvorka.
"Dobra vijest je da je sa trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno finanijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će podstaći rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i troškove povezane sa uticajem klimatskih promjena na neadekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje", istakao je Vakernagel.
Najviši ekološki otisak u našoj regionu ima Slovenija, čak 5,8 gha (globalnih hektara). Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija - 2,8 gha. Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planete, sve zemlje našeg regiona žive van mogućnosti svojih prirodnih resursa, a najnoviji Izvještaj o stanju planete biće objavljen 27. oktobra.
Srećom, neke zemlje prihvataju izazov. Kostarika je, na primjer, u prva tri mjeseca 2016. godine čak 97 odsto svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Portugalija, Njemačka i Velika Britanija takođe su dostigle nove nivoe upotrebe obnovljivih izvora energije, dok je vlada u Kini osmislila plan za smanjenje potrošnje mesa kod svojih građana za 50 odsto, što će emisije ugljen-dioksida iz kineske stočarske industrije smanjiti za jednu milijardu tona do 2030. godine.
Svako od nas ima moć da promijeni svoj život. Kako bi radili u skladu sa istorijskim Pariskim sporazumom, Global futprint netvork i njihovih 25 partnera pokrenuli su kampanju za povećanje angažmana javnosti - cilj je da se istakne važnost očuvanja prirodnih resursa na održivoj planeti, u kojoj se ljudi i planeta razvijaju.
RTS
