PLASTIKA U JADRANU “Za zagađenje nije kriv materijal, već oni koji se njime koriste”
ZAGREB – U organizaciji Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održan je okrugli stol na temu “Ranjivost Jadranskog mora i priobalja djelovanjem polimera”.
– Dva su cilja; do 2030. mora se reciklirati 50 posto plastičnog otpada u Europi te na tržištu moramo imati 100 posto reciklabilnu ambalažu. Industrija plastike veseli se regulativi EU jer je stigmatizirana i ne želi da plastika završava u okolišu. Proizvodnja treba biti održiva, a uporaba odgovorna. Ono što se ne može reciklirati, može se iskoristiti kao sekundarna sirovina, odnosno energent – istaknula je pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK Gordana Pehnec Pavlović
Profesorica na Geotehničkom fakultetu u Zagrebu Aleksandra Anić Vučinić rekla je da oko 80 posto otpada u moru potječe s kopna jer neke zemlje nemaju sveobuhvatan sustav sakupljanja otpada. Postojeću plastiku iz oceana nikad nećemo sakupiti jer je riječ o ogromnim količinama, moramo raditi na tome da ne zagađujemo ubuduće. Najveći problem je nepostojanje standarda za usporedbu podataka pa tako imamo različite procjene za područje Jadrana – da u moru ima oko 23 000 tona plastike, ili od 5 do 30 000 tona, a neke procjene variraju od 760 tona do 5 000 tona,“ rekla je Anić Vučinić, naglasivši da nije kriv materijal, već ljudi koji se njime koriste te da je potrebno dugoročno mijenjati navike.
Profesorica na Veleučilištu Velika Gorica Sanja Kalambura održala je prezentaciju o čistoći Jadranskog mora.
– Tema otpada sve nas više zanima, osobito kad je povežemo s ekosustavom poput Jadranskog mora. Krajnje je vrijeme da otvorimo tu problematiku i počnemo pričati o sustavnom rješavanju problema. Polimeri nas okružuju, ne možemo zamisliti život bez njih, ali se postavlja pitanje zašto završavaju u okolišu. Moramo naći rješenje na razini države, iako otpad ne poznaje granice, a to je prepoznala i EU.
Vlado Cuculić iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković naglasio je da nam nedostaje kritičkoga promišljanja.
– Ne možemo zabraniti plastiku, već moramo ponuditi druga rješenja. Većina od osam milijuna tona plastike koja godišnje završi u oceanima dolazi iz Kine gdje je Europa preselila svoju tešku proizvodnju – rekao je.
Ekotehnolog Robert Kakarigi naglasio je da problem treba sagledati iz više kutova, pristup treba biti sistemski, i sa strane gospodarstva, ali i ekologije.
– Jadransko je more plitko i većina mikroplastike je u sedimentima, a ne na obali. Tamo žive organizmi koji pročišćavaju more, a samim tim sada filtriraju mikroplastiku koja je puna aditiva i apsorbira ekološke toksine iz okoliša. Oko 650 organizama se već hrani mikroplastikom – rekao je Kakarigi.
I.B.
