Plastika koju vidimo na plažama samo je pet posto onečišćenja mora
"Nažalost, istraživanja pokazuju da se 94% plastike koju smo proizveli ipak nalazi na dnu mora, daleko od očiju. Tek 1% pluta na površini, a ono što vidimo na plažama i uvalama samo je 5% plastike koja je završila u morima i oceanima”
Predstavnici Greenpeacea pridružili su se ovoga vikenda akciji čišćenja uvale Tarej, u organizaciji udruge TERRA HUB, uz potporu Grada Cresa i inicijative Zero Waste Croatia. Od velike količine prikupljenog plastičnog otpada simbolično su predstavili instalaciju dupina koji je omiljeni stanovnik cresko-lošinjskog akvatorija, a ugrožen je rastućom količinom plastike u moru.
Izvor: Greenpeace.org
U gradu Cresu organizirane su edukativne radionice za djecu, a prolaznici su se mogli informirati, izračunati vlastiti plastični otisak i potpisati peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu.
Šokantne studije procjenjuju da u mora i oceane ulazi do 12,7 milijuna tona plastike godišnje, odnosno jedan kamion plastike svake minute, a da bi se do 2050. godine 12 milijardi tona plastičnog otpada moglo naći u okolišu.
“Mi smo u samo dva dana na jednoj plaži na Cresu prikupili 3 velika kontejnera plastičnog otpada. Zamislite onda koliko se prikupi na Jadranu godišnje, a koliko tek na svim plažama svijeta. Nažalost, istraživanja pokazuju da se 94% plastike koju smo proizveli ipak nalazi na dnu mora, daleko od očiju. Tek 1% pluta na površini, a ono što vidimo na plažama i uvalama samo je 5% plastike koja je završila u morima i oceanima”, poručila je Petra Andrić, voditeljica kampanje u Greenpeaceu.
Znanstvenici su dokumentirali čak 700 morskih vrsta pogođenih najezdom plastike. Čak 9 od 10 ptica koje žive uz more, 1 od 3 morske kornjače i više od polovice jedinki kitova i dupina unijelo je plastiku u probavni sustav. Svima omiljeni morski sisavac – dupin, također trpi posljedice onečišćenja mora.
“Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove koje životinje zamjene za hranu, progutaju ih i zbog toga često obolijevaju i ugibaju. Na creskoj plaži pronađene su velike količine mikroplastike koju je gotovo nemoguće ukloniti. Potrebno je hitno zaustaviti dotok plastike u mora, a plastiku za jednokratnu upotrebu više jednostavno ne smijemo koristiti”, apelira Andrić. Kako bi naglasili odgovornost korporacija, volonteri su prikupljeni otpad razvrstali prema robnim markama.
Ispred udruge TERRA HUB, edukativne radionice za djecu održao je Marko Capek, poznat po tome što već više od godinu dana živi bez korištenja plastike.
“Ova akcija je dio veće priče pod nazivom Izazov: Nećemo plastični Jadran – Cres u akciji. Jedan od čestih uzroka pretjerane konzumacije i korištenja plastike je neinformiranost i neznanje koliko je plastika veliki problem za okoliš. Ovom akcijom, kroz edukaciju i radionice, želimo potaknuti promjenu životnih navika jer naš dom nije samo naš stan ili kuća, nego sve što nas okružuje”, kazao je Capek.
Do kraja godine na Cresu će udruga TERRA HUB provesti edukaciju djece u školi Fran Petrić te održati edukativne radionice ugostiteljima, trgovcima i iznajmljivačima. Sve u svrhu smanjenja konzumacije plastike na otoku te zamjene loših oblika plastike ekološki prihvatljivim i kompostabilnim rješenjima. Pozivamo sve zainteresirane da prihvate izazov pronalaženja rješenja i da se uključe u Adriatic Plastic Challenge.
