Pet lijepih priča o zaštiti okoline u 2021.
Korani greben, foto: SkyNews
Od rekordnih toplotnih valova koji su izazvali razorne požare u Sibiru, do suša koje su pogodile Južnu Ameriku i najgorih poplava u Južnom Sudanu u proteklih 60 godina, bilo je mnogo loših vijesti ako govorimo o globalnom stanju okoline u 2021. godini.
No, usred godine pogoršanja ekološkog stresa – uključujući uglavnom neučinkovite međunarodne pregovore o klimi u Glasgowu, najezde skakavaca koji pustoše usjeve u istočnoj Africi i cijeli grad koji je uništen u požaru u zapadnoj Kanadi – pojavili su se mali znaci nade.
Kada govorimo o stanju planete, naučnici su izdvojili pet najvažnijih lijepih priča iz 2021. godine.
Zalječenje ozonskog omotača
Ozonski omotač je bio jedan od ključnih problema tokom 1980-tih godina, odnosno, pokušaji da se zaustavi širenje rupe u omotaču koji štiti planetu od štetnih UV zraka. Aktivisti su tada protestovali, a političari održavali samite.
I promjene se dešavaju, prema rezultatima nedavne studije Američkog nacionalnog centra za atmosferska istraživanja (NCAR) – zahvaljujući Protokolu iz Montreala iz 1987., globalnog dogovora kojim se reguliše skoro 100 hemikalija koje proizvode ljudi, a koji štete ozonskom omotaču, 443 miliona Amerikanaca će do kraja ovog stoljeća biti pošteđeno raka kože.
Rupa u ozonskom omotaču ostaje ogromna – otprilike veličine Sjeverne Amerike – ali se omotač oporavlja, jedan do tri posto svakih deset godina, tvrde Ujedinjene nacije.
Očekuje se da će rupa iznad dijelova sjeverne hemisfere potpuno zacijeliti do 2030-tih godina, a južne, kao i polarnih dijelova, do 2060-tih, govore podaci UN-a.
Borci za okolinu nadaju se da bi relativan uspjeh u zaštiti ozonskog omotača mogao ponuditi nadu i kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena.
Spašavanje Velikog koralnog grebena
Najveća svjetska živa struktura je pod prijetnjom rastućih temperatura okeana povezanih sa klimatskim promjenama, koje bi mogle izbijeliti korale.
No, ove godine bio je vidljiv oporavak Velikog koralnog grebena. Naučnici su koristili bazene u procesu koji se može uporediti sa vantjelesnom oplodnjom (IVF), prenoseći jaja iz zona na grebenu, a u cilju regeneracije rejona pogođenih izbjeljivanjem ili uništenjem od strane oluja.
To je ove godine polučilo milijarde novih „beba“ korala, u eksploziji boja. Greben se i dalje suočava sa velikom opasnošću, no, naučnici se nadaju da bi se sličnom tehnologijom mogli spasiti grebeni širom svijeta, koji predstavljaju dom za gotovo četvrtinu morskog života.
Pande više nisu ugrožene
Dom za oko 1.800 velikih panda koje živi u divljini, Kina je u julu objavila da ovi medvjedi više nisu zvanično „ugroženi“. Zahvaljujući naporima konzervacije, sada su klasificirani kao „ranjivi“.
Međunarodna unija za konzervaciju prirode, imala je sličnu procjenu nekoliko godina ranije.
foto: Google
Zasluge za ovo poboljšanje pripadaju i širenju mreže zaštićenih područja u najmnogoljudnijoj zemlji planete, koja zauzimaju oko 18 posto kineske površine, tvrde zvaničnici.
Rekordna proizvodnja obnovljive energije
Uprkos problemima u globalnim lancima snabdijevanja uzrokovanih pandemijom COVID-19, u 2021. će biti postavljen rekord u količini proizvedene obnovljive energije.
Sa novim solarnim instalacijama, vjetroelektranama i ostalim tehnologijama, svijet je u 2021. ostvario 290 gigawatti obnovljive energije više u poređenju sa 2020., prema izvještaju Međunarodne agencije za energiju iz Pariza.
Primjera radi, to je dvostruko više od ukupnog kapaciteta Kanade, koji iznosi 145 gigawatti.
Prema ovim trendovima, kapacitet obnovljive eergije bi do 2026. mogao nadmašiti onu koja se dobija iz fosilnih goriva i nuklearne energije zajedno. No, to ipak nije dovoljno da se do 2050. dostigne globalno zacrtani cilj nulte emisije.
Širenje zaštitne zone na Galapagosu
U 19. stoljeću, nevjerovatni životinjski svijet na otocima Galapagos inspirirao je Charlesa Darwina da napiše Postanak vrsta i postane pionir u teorijama evolucije.
Prošlog novembra, ekvadorski predsjednik objavio je da će zaštićena morska zona oko otoka biti proširena za oko 60.000 kvadratnih kilometara.
Dom velikim kornjačama, morskim iguanama, pingvinima, morskim lavovima i pticama, među ostalim, ta zona je pod rizikom zbog klimatskih promjena i nelegalnog ribarenja i ostalih izazova.
Borci za okolinu nadaju se da će širenje zaštićene zone pomoći da se sačuva jedinstvena ljepota prirode i života na otoku.
Izvor: Al Jazeera
