Ozren - vrijedno prirodno područje i utočište ugroženih vrsta, zaštita je neophodna
Foto: UG "Fojničani" Maglaj
Treći naučno istraživački kamp na Ozrenu u organizaciji udruženja „Fojničani“ iz Maglaja održavao se od 17. do 21. jula. Više od 25 biologa i speleologa iz Bosne i Hercegovine, regiona i inostranstva učestvovalo je u istraživanju Ozrena i pećinskog kompleksa Mokra Megara. Nalazi istraživanja ukazuju na izuzetno bogat biodiverzitet Ozrena.
Piše: Jelena Jevđenić
Završno s ovogodišnjim kampom „Fojničani“ su zajedno s istraživačima iscrtali osnovni izgled pećine Mokra Megara. Ukupna dužina istraženih kanala, prema nacrtima, je preko 3.000 metara. Najveći i najznačajniji objekat je Mokra Megara, sa dužinom preko 2.000 metara.
„Napokon smo skicirali sve hodnike koji su vidljivi, s kartografskim pozicioniranjem, tako da sada tačno znamo koja je dužina hodnika. Iscrtali smo te objekte, njihove tlocrte, njihove profile, visine. Tako da će sada cijela struktura tog kompleksa biti jasnija, i moći ćemo da procijenimo koji su se tu procesi u prošlosti odvijali“, govori za Impuls Davor Šupuković, sekretar udruženja „Fojničani“.
Foto: UG "Fojničani" Maglaj
Kompleks od pet pećina na Ozrenu koji se sastoji od Mokre Megare kao najveće, Velikog ponora, Malog ponora, Poljske pećine i Suhe Megare, možda je povezan putem vodene konekcije.
„Kada stavimo na kartu vidjećemo da li postoje neke bliske konekcije, još niko nikad nije otkrio da postoji neka konekcija između tih pećina, iako se pretpostavlja da postoji. Da li postoji konekcija koja je prohodna, to je vrlo upitno. Postoji dio hodnika koji još nikako nisu istraženi, a i to su hodnici koji su u stropovima, koji su teško dostupni itd. U nekom narednom istraživanju vjerovatno ćemo se posvetiti i tome“, dodaje Šupuković.
On dalje navodi da je bitno da to sve znamo kako bismo znali šta trebamo sačuvati. S obzirom na to da je taj kompleks pećina kreiran putem vodotoka koji se slivaju s Ozrena, bilo koja aktivnost na Ozrenu koja bi narušila te vodotoke, koji i napajaju te pećine vodama, bi ugrozila sav pećinski kompleks. I ne samo pećinsku faunu, nego bi ugrozila i samu pećinu.
Foto: UG "Fojničani" Maglaj
Istraživanje za zaštitu
Joviša Bajić iz Speleološkog društva “Ponir” Banja Luka govori nam da je s aspekta bioraznolikosti Ozren jako bogata regija.
„Osim izuzetnog značaja s aspekta geomorfologije, pa i geologije, hidrologije i slično, ovaj pećinski kompleks na planini Ozren je značajan i s aspekta biodiverziteta. U prvom redu možemo istaknuti šišmiše, kojima smo posvetili dosta vremena u smislu istraživanja i zabilježili minimalno 16 vrsta. Posebno je značajno što su se ove pećine, a vjerovatno i cijela planina Ozren pokazale kao jedno od najznačajnijih staništa za neke od najugroženijih vrsta evropskih šišmiša“, ističe.
Bajić naglašava da je u Mokroj Megari tokom zimskog monitoringa zabilježena kolonija velikih potkovastih šišmiša sa preko 1.000 jedinki.
Šupuković dodaje da je Ozren jedno od posljednjih utočišta u Evropi velikog potkovičara.
„Taj šišmiš je u nekim zemljama, kao na primjer u Njemačkoj, iščezao. Populacija na Ozrenu je najbrojnija populacija u BiH“.
Foto: UG "Fojničani" Maglaj
Makedonski triton, prošlogodišnje otkriće, ove godine je pronađen na novim lokalitetima.
„Triton je pronađen širom Ozrena, to je jako značajno jer njegovo prisustvo nije vezano samo za jedan lokalitet, već je njegovo prisustvo na cijelom Ozrenu“, navodi Šupuković.
Ono što je zanimljivo je to da stanište na Ozrenu je stanište na najvišoj nadmorskoj visini na kojoj je ova vrsta pronađena.
„Pošto se radi o endemu balkanskog poluotoka, znači da se radi o najvišem staništu u svijetu, on obično obitava na nižim nadmorskim visinama“, dodaje Šupuković.
Saudin Merdan, istraživač iz Centra Bolkay već dvije godine aktivno radi na istraživanju vodozemaca i gmizavaca na Ozrenu. Prema njegovim riječima, istraživanje pokazuje Ozren kao izuzetno zdravu životnu sredinu.
„Tokom ovog perioda, fokusirali smo se na različita staništa, uključujući šume, riječne tokove, lokve, planinske pašnjake i proplanke. Pored ovih, obavili smo i istraživanja u pećinama gdje smo zabilježili prisustvo nekoliko vrsta vodozemaca. Nalazi naših istraživanja ukazuju na izuzetno bogat biodiverzitet ovog područja. Premda su podaci još uvijek u fazi obrade i bit će objavljeni u sklopu šire studije, možemo reći da su naši preliminarni rezultati vrlo ohrabrujući. Identifikovali smo brojne vrste koje su indikatori zdravog ekosistema, a također smo zabilježili prisustvo nekoliko rijetkih i ugroženih vrsta“, govori.
Saudin Merdan, foto: Facebook Dr Stjepan Bolkay
Podrška institucija
Prema Prostornom planu Republike Srpske Ozren je predviđen za zaštitu u rangu nacionalnog parka. Stoga će svi prikupljeni podaci s ovogodišnjeg kampa biti dostavljeni i Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.
Što se tiče dijela koji je na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, ove godine kamp je podržan od strane Federalnog ministrastva okoliša i turizma, što daje nadu da bi Ozren uskoro mogao steći zaštitu kakvu i zaslužuje.
„Imali smo priliku da ove godine ugostimo i Federalnu ministiricu okoliša i turizma, Nasihu Pozder koja je prije mjesec dana potpisala ugovor s opštnom Maglaj za izradu stručnog obrazloženja za zaštitu pećinskog kompleksa Mokra Megara. Što je korak ka zaštiti područja kojeg mi zagovaramo više od tri godine. Zadovoljni smo podrškom, a u infrastrukturnom dijelu imamo podršku općine Maglaj i grada Doboj“, govori Šupuković.
Takođe, u planu su i dva infrastrukturna projekta - izgradnja drvenog pješačkog mosta ka pećini Mokroj Megari, kao i mosta preko rajčevskog potoka na međuentitetskoj liniji, koji će finansijski podržati OSCE.
Ministrica Pozder i Besim Gurda iz UG "Fojničani", foto UG "Fojničani" Maglaj
Kompletirani prikupljeni podaci dosadašnjih istraživanja Ozrena biće predstavljeni u novembru u Doboju.
Već pronalaskom velikog broja životinjskih ugroženih vrsta je veliki razlog da se ova planina zaštiti.
„Ovi argumenti su već sami dovoljan razlog za zaštitu ovog izuzetnog pećinskog kompleksa, ali ni to nije sve. Ove pećine kriju i druge životinjske vrste, i to vrste koje i žive samo u ovim pećinama i nigdje više u svijetu. Tako je još prije više od stotinu godina opisana vrsta Duvalius maglajensis, a tokom naših istraživanja je prvi put nakon tolikih godina dokumentovano njeno prisustvo i zabilježene fotografije. Prikupljeni su takođe i uzorci drugih pronađenih vrsta, koje će sigurno biti zanimljive za nauku obzirom da se vrlo vjerovatno radi o novim vrstama. Za jednog pauka iz Mokre Megare već imamo potvrdu da se radi o novoj vrsti za nauku, te smo uputili prijedlog da dobije simboličan Porhomma ozrenensis, kako bismo i na ovaj način pridali značaj planini Ozren i osvijestili javnost o potrebi zaštite ovog vrijednog prirodnog područja“, ističe Bajić.
Da je Ozren svojim prirodnim bogatstvima potrebno zaštititi slaže se i Merdan.
„S obzirom na bogatstvo i raznovrsnost životinjskih vrsta koje smo registrovali, uvjeren sam da Ozren zaslužuje status zaštićenog područja. Očuvanje ovakvih prirodnih staništa od presudne je važnosti za zaštitu biodiverziteta i osiguranje da ove vrste mogu opstati i napredovati u svojim prirodnim staništima. Očuvanje Ozrena značilo bi ne samo zaštitu flore i faune, već i očuvanje prirodne baštine za buduće generacije“, naglašava.
Foto: UG "Fojničani" Maglaj
Foto: UG "Fojničani" Maglaj
Šupuković dodaje da su ove godine, pored Federalnog ministarstva okoliša i turizma za istraživanja i zaštitu se zainteresovale i lokalne zajednice, te su dobili i podršku igumana Gavrila Stevanovića manastira na Ozrenu. Nada se, kako kaže, da će to sve biti podstrek za veći angažman više institucija.
„Mi se nadamo da će izrada studije za zaštitu u Federaciji biti poticaj i za Republiku Srpsku da se malo više svi angažiraju da se to zaštiti“, ističe.
Zahvaljujući zajedničkom djelovanju tako i ovaj kamp na Ozrenu je produkt zajedničkog rada.
„Neformalna mreža za zaštitu prirode je uvijek partner. Zajednički radimo, bez njih ne bismo mogli sami. Okuplja dvadesetak organizacija koja se bavi istraživanjem i zaštitom prirode Bosne i Hercegovine u cijeloj BiH. Zajednički imamo kapacitete za sve“, naglašava Šupuković i dodaje da već sljedeće godine planiraju istraživanje Mokre Megare speleo-ronjenjem.
