Ozelenjivanjem fasada do nižih temperatura u gradu
Dolaskom ljeta i visokih temperatura primjetnije su i temperaturne razlike između gradova i okolnih naselja. Ovaj se fenomen u struci naziva gradskim toplinskim otocima ili Urban Heat Islands.
Temperature u gradu u današnje su vrijeme i do šest stupnjeva više u odnosu na periferne dijelove grada. Ovakve klimatske promjene posebno su izražene u velikim gradovima koji su daleko od obale, pa tako i u Beču.
Kako bi se utjecaj klimatskih promjena ipak što više ublažio, Grad Beč razvio je strategiju koja obuhvaća čak 90 različitih mjera uz pomoć kojih je temperaturu u ljetnim mjesecima moguće smanjiti za pet do šest stupnjeva.
Uvriježeno je mišljenje da se vrućina u gradovima stvara prvenstveno zbog velikog broja stanovnika ili previše tamnih betonskih površina, što je djelomično i točno, no ovaj se efekt stvara i zbog nedostatka zelenih površina tj. biljaka i drveća.
Bečki su stručnjaci utvrdili da je ozelenjavanje dvorišta, krovova i fasada najučinkovitije sredstvo protiv vrućina u gradu i to iz dva razloga – stambene površine na ovaj načinu nisu izložene direktnom suncu, a listovi biljaka prilikom fotosinteze isparavaju vodu. Upravo nedostatak isparavanja jedan je od glavnih razloga za nastajanje gradskih toplinskih otoka.
U Beču su stoga u posljednjih nekoliko godina pokrenuti mnogobrojni projekti ozelenjavanja postojećih zgrada, a prilikom izgradnje novih arhitekti se trude ukomponirati što više biljnog pokrova u svoje koncepte hortikulturnog uređenja, ali i na fasade i krove samih zgrada.
Sjajnih primjeri ozelenjevanja kojima Grad Beč drugima želi poslužiti kao primjer i inspiracija su i fasada samog komunalnog poduzeća za zbrinjavanje otpada MA 48 koja je od vrha do dna pokrivena raznim travama i cvijećem te zgrada bečkog vodovoda MA 31.
