Opušci cigareta utječu na rast biljaka
Zahvaljujući globalnim kampanjama protiv pretjerane upotrebe plastike, korištenje pojedinih plastičnih proizvoda poput slamki ubrzano se odbacuje, velike svjetske kompanije obvezuju se na napuštanje plastičnih i korištenje alternativnih materijala za izradu ambalaže, a sve veći broj zemalja zabranjuje upotrebu plastičnih vrećica. Međutim, čini se da se rijetko i nedovoljno upozorava na mnogo opasniji uzrok plastičnog onečišćenja, a to su opušci cigareta.
Često se zaboravlja da su opušci cigareta najzastupljenija vrsta otpada na našem planetu. Procjenjuje se da se u svijetu godišnje popuši 5,6 bilijuna cigareta, od čega se nepropisno odlaže – bolje rečeno neodgovorno baca, njih čak dvije trećine ili 4,5 bilijuna! Od 1980-ih godina do današnjih dana opušci cigareta čine 30-40 posto ukupnog otpada pronađenog tijekom akcija čišćenja plaža. U organizaciji Ocean Conservancy, koja organizira čišćenje plaža još od 1986. godine, tvrde kako su tijekom 32 uzastopne godine opušci bili najzastupljenija vrsta otpada na svjetskim plažama, a ukupno ih je prikupljeno više od 60 milijuna. To čini gotovo trećinu svih prikupljenih bačenih predmeta ili čak više od plastične ambalaže, boca i čepova te pribora za jelo zajedno.
Ako bolje pogledamo, posvuda ih možemo uočiti – na ulicama i u parkovima naših gradova, a posebice na plažama. Mnogi pušači ih neodgovorno bacaju, vjerojatno misleći da su neopasni i biorazgradivi te ih nekako ne smatraju otpadom. No, osim što je za njihovu razgradnju potrebno mnogo više vremena nego što većina ljudi misli, opušci cigareta u okolišu mogu ozbiljno utjecati na rast biljaka, kao što to sugerira najnovije istraživanje britanskih znanstvenika s Odjela za biologiju Sveučilišta Anglia Ruskin.
Studijom objavljenom u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety vršilo se ispitivanje biljaka uzgajanih u zemlji koja sadrži opuške cigareta, a njihovom usporedbom s grupom kontrolnih biljaka otkrivena je značajna razlika. Biljke uzgojene u zemlji onečišćenoj opušcima cigareta imale su 25 posto kraće izdanke, a biomasa korijena bila im je i do 60 posto manja. Sličnim studijama još iz daleke 1913. godine otkriveni su negativni učinci dima cigareta na biljke, ali do današnjeg vremena malo se znanstvenika bavilo proučavanjem utjecaja opušaka u tlu.
Opušci cigareta sastoje se od tisuća celuloznih acetatnih vlakana, a potrebne su godine i godine kako bi nestali iz okoliša. Vlakna celuloznog acetata, kao i druge čestice mikroplastike, vrlo su čest kontaminant u svjetskim ekosustavima, a akumuliraju se i na velikim morskim dubinama.
Upotrijebljeni i odbačeni opušci cigareta sadrže na tisuće kemikalija koje mogu ubiti biljke, kukce, glodavce, gljivice i druge oblike života, a neke od njih su i karcinogene. Postoje mnoga izvješća o maloj djeci i kućnim ljubimcima koji ih slučajno gutaju, a pronađeni su i u divljim životinjama kao što su morske ptice i kornjače. Njihovo gutanje može uzrokovati povraćanje i, u nekim slučajevima, konvulzije. Procjedne vode iz opušaka cigareta mogu biti otrovne i za vodene organizme kao što su bakterije, rakovi, crvi i ribe.
U istraživanju su korišteni upotrijebljeni i neupotrijebljeni opušci običnih cigareta i cigareta s mentolom, kao i komadići drveta veličine opuška kako bi se usporedio učinak inertnog otpada u tlu. / Foto: dr. Danielle Green
Nepoznati rizici
Ipak, unatoč učestalosti opušaka cigareta u našim parkovima i na zelenim površinama, naša saznanja o njihovim učincima na život na kopnu vrlo su ograničena. Često se uočava da ih neke ptice koriste kako bi učvrstile svoja gnijezda, a smatra se da nikotin djeluje na smanjenje broja ektoparazita u gnijezdima što je korisno za ptičje potomstvo, no ipak može negativno utjecati na njihovo zdravlje.
„Urbana staništa posebno su izložena riziku od ove vrste otpada“, kazala je glavna autorica studije dr. Danielle Green. „Istražujući tri najveća parka u Cambridgeu, moji kolege i ja pronašli smo prosječno 2,6 opuška po četvornom metru, s najvećim brojem od 126 opušaka po četvornom metru pronađenim u blizini klupa, iako su u blizini bili koševi za smeće. Zbog toga smo se zapitali kakav učinak imaju na biljke u parku?“
Da bi pronašli odgovor na ovo pitanje, proveden je eksperiment dodavanjem opušaka u posude s travom ili sjemenkama djeteline kako bi se vidjelo kako utječu na njihov razvoj. Pritom su korišteni upotrijebljeni i neupotrijebljeni opušci običnih cigareta i cigareta s mentolom, kao i komadići drveta veličine opuška kako bi se usporedio učinak inertnog otpada u tlu.
„Usporedbom biljaka otkrivena je značajna razlika“, navodi dr. Green. „Biljke u zemlji onečišćenoj opušcima cigareta imale su 25 posto kraće izdanke, a biomasa korijena bila im je i do 60 posto manja.“
Izvor: Studija
Potrebno je više istraživanja
Unatoč ranijim saznanjima o negativnom utjecaju dima cigareta na rast biljaka, ovo je još uvijek nedovoljno istražen problem. No, s obzirom na važnost biljaka u proizvodnji hrane, kao i njihove estetske uloge u stvaranju ugodnijeg okoliša, jasno je da je potrebno smanjiti količinu ove vrste otpada.
Već smo ranije pisali o tome kako su se filtri za cigarete počeli koristiti najviše u marketinške svrhe, kao i za zadržavanje postojećih i regrutiranje novih pušača kao potrošača tih opasnih proizvoda. Stoga se predlaže njihova zabrana, budući da su njihove zdravstvene beneficije minimalne i nedovoljne da bi opravdale njihovo korištenje. Postoji i manje drastična ideja da se proizvođači cigareta prisile ponuditi novac u zamjenu za vraćene opuške.
Bez obzira na moguća rješenja, jasno je da gotovo četrdesetogodišnja vladavina opušaka cigareta kao najčešće vrste otpada treba završiti. Prvi korak svakako je podizanje svijesti o tome da su opušci štetni za okoliš te da se moraju ispravno zbrinuti.
Autor: S.F. / Ekovjesnik
