Okolišna kriza: Biljkama prijete pandemije
Foto: Unsplash
Klimatske promjene, globalizacija i oružani sukobi olakšavaju širenje biljnih pandemija i ugrožavaju proizvodnju hrane od koje zavise milijarde ljudi, kažu naučnici.
Piše: Danny Halpin
Neviđena brzina i opseg širenja gljivice koja napada pšenicu diljem svijeta navelo je naučnike da pozovu na veću međunarodnu saradnju u genetskom nadzoru vrsta usjeva – kako bi se smanjilo njihovo uništavanje.
Pšenična gljivica prvi put je identificirana u Brazilu 1985. godine i postepeno se proširila na susjedne zemlje. Nedavno se pandemija pojavila u Bangladešu i Zambiji.
Sukobi
U Bangladešu je gljivica 2016. godine uništila oko 15.000 hektara usjeva, proširivši se na više od 16 % kultivirane površine pšenice u toj zemlji i razarajući i do 100 % prinosa, a u Zambiji se epidemije različitog intenziteta javljaju od prve pojave gljivice 2018. godine.
Naučnici su zabrinuti da bi se gljivica u druge zemlje mogla širiti uvozom zaraženog sjemena i sporama koje raznosi vjetar.
Zaraza pšenice u Bangladešu već se s osam okruga proširila na 21, a naučnike posebno brinuti da će se proširiti i na dva najveća svjetska proizvođača pšenice, Kinu i Indiju.
Međunarodni tim naučnika koje predvode University College London i Laboratorij Sainsbury, Istočna Anglija, potvrdio je u novoj studiji da je gljivica koja pogađa Bangladeš i Zambiju – Magnaporthe oryzae – istog genetskog porijekla kao ona u Južnoj Americi, iako precizan izvor nije mogao biti utvrđen.
Autori pišu: „Pojava gljivice Magnaporthe grisea na tri kontinenta i klimatski uslovi koji pogoduju njenom širenju nemaju presedana i predstavljaju izuzetno značajnu prijetnju globalnoj pehrambenoj sigurnosti već pogoršanoj dvostrukim problemima klimatskih promjena i oružanih sukoba u glavnim poljoprivrednim regijama.”
Bolesti
Naučnici kažu da svijet mora naučiti lekcije iz pandemije Covid-19 i širenje gljivice pratiti koristeći metode genetskog praćenja slične onima koje se koriste za praćenje širenja i mutacija koronavirusa.
U radu objavljenom u časopisu PLOS Biology, naučnici su analizirali genetski sastav ove gljivice koristeći 84 istovremena PCR-testa.
Pored praćenja međunarodnog širenja gljivice, tim je ustanovio da je gen Rmg8 otporan na gljivicu, a da je bolest osjetljiva na fungicid strobilurin.
Naučnici naglašavaju da se način kontrole širenja gljivica može najbolje ustanoviti nadzorom genoma, osobito u zemljama oko zaraženih područja.
Profesor Nick Talbot iz Laboratorija Sainsbury kaže: „Preventivna kontrola moguća je samo ako stvarno razumijemo neprijatelja i dobro upoznamo patogene koji uzrokuju ove bolesti.“
Biti na oprezu
„Moramo pretpostaviti da će se zbog učinka klimatskih promjena i globalizacije biljne bolesti proširiti po cijelom svijetu, i moramo ih dočekati spremni. Moramo biti proaktivni, a ne reaktivni, moramo predvidjeti da će se bolesti kretati i stoga planirati u skladu s tim.“
Istraživači kažu da je neophodan daljnji rad da bi se razumjelo kako bolesti biljaka poput plamenjače mogu postati otporne na pesticide i fungicide, te kako bi se istražile strategije alternativne korištenju hemikalija.
Profesor Sophien Kamoun iz Laboratorija Sainsbury kaže: „Ovaj projekat se temelji na paradigmi – najbolje ilustriranoj pandemijom Covid-19 – da nadzor genoma daje jedinstvenu dimenziju koordiniranom odgovoru na izbijanje zaraznih bolesti. Moramo biti na oprezu i nastaviti s nadzorom genoma ove gljivice u Africi i Aziji da bismo zabrinjavajuće varijante identificirali čim se pojave.“
IZVOR: ECOLOGIST
S engleskog prevela: M. Evtov - rijecidjelo.ba
